w TENEI TE HAU HAU .0 IvUA TAU KI TE WAIftOA! i TIKINA MAT, PATUA ! Me pehea e mate ai ? Tona ano rate whakatauki o rnua : " Ko te JPATU i tahi ringa; ko te WHAKAPURU i talii ringa." Koia tena, me pena e mate ai. Na, kia rongo mai koutou ko te whakamaoritanga tenei. Ko au ko Teoti Wakana te Hau Hau; inahoki, e kiia ana tena hanga te Hau Haa he tohunga mahi i nga tnahi katoa. Koia hoki me au, e mea ana au Ida waiho au hei tohunga mo nga mahi maori katoa—ara ia, mo nga ruahi hoko ate inaori kite pakeha, ate pakelia hoki ki ta maori. Ekore e taea e au te korero i tenei panuitanga nga ritenga kotoa o roto o taku mahi—o te hoko, ote alia, ote aha. Engari me ki atu eau inaiaTiei ano kaore e tahnri ke taku kanohi i nga mea katoa —he kai anake naku. He hoko tena, he korero tena, he aha tena —he pai anake ki au. Ko tenei e mea ana au kia haere mai koutou ki au whakanmtau ai. Tailioa eki he he, kia kite koutou i taku mahi. Tenei nga hanga maha kua riro mai i au kite Wairoa hei Tauira. IjjSg" Ko aku haone i Nepia ko te WAT A, ratou ko KENERE, ko WATAano—ara ko ratou hei tuara moku. Naku, na TEOTI WAKANA. TENEITE HANGA!^ EEBIA nga pouaka TERA TANE, me nga TEE A WAHINE katahi tou ka tae mai ki au—e wahiu ana e au inaianei ano. Te utu o te Tera Tane kotald fauna, te Teau ma, rimer, herengi —haere atu etahi ki rnnga alee. Na RAWHE.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18650527.2.8.1
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Waka Maori, Volume II, Issue 52, 27 May 1865, Page 3
Word count
Tapeke kupu
277Page 3 Advertisements Column 1 Waka Maori, Volume II, Issue 52, 27 May 1865, Page 3
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.