Thank you for correcting the text in this article. Your corrections improve Papers Past searches for everyone. See the latest corrections.

This article contains searchable text which was automatically generated and may contain errors. Join the community and correct any errors you spot to help us improve Papers Past.

Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

PATARA TE TOHUNGA 0 TE HAU HAU.

Ko nga korero i raro iho nei he mea homai na Wi Tako ki a matou. Na, ka taia e matou kia kite nga iwi katoa i te ahua o te tangata e arahi ana i te Hau Hau kite mate, e whakarangatiratia ana hoki e ratou hei rangatira mo ratou.

Ko te ahua o tona kanohi tenei kei a te Kupa. He pakeha hanga ahua tangata i haere atu i Nepia nei nana i mahi kite pukapuka. Kua kite raatou i taua ahua ; a, e tu a whakarihariha noaiho ana, mete mea he ngarara. Katahi ano ta matou tangata ahua kino i kite ai matou. He whakamaramatanga tenei i nga mahi tinihanga a Patara Ngonge ki ana hoa noho tata. Kua nui noa atu te pakeha ki Poneke mete whakapono ka tae mai a Patara Ngonge i Waikafco. Ka noho ia ki Pipitea ki tona wliaea; ka kite ia i tona tuahine i a Mata Pekamu, i inoe i te pakeha i a Teoh Aitaone, kei Te Aro tona kainga. He mahi Toakipa (Storekeeper) ta taua pakeha i taua taiuia; he taokete tenei no Pala-a. Toko whitu a Teoti Aitaone taaiariki awhekaihe. Ko te mahi a Patara i taua laima he tiaki hapu, (tiaki toa n<u.) Tona tahuritanga iho he tahae i te pouaka moni a tona taokete a Teoti Aitaone. Ao ake i te ata k:i kirni taua pakeha i aua moni; na kua ngaro, ko te pouaka i wliiua e Patara kite Kuini VVapu i Poneke. No te aonga o te ra ka kii.ea e nga maori e takoto ana i roto 1 re wai. ivo taua ponka i waohia a roto kite kohafcu. takaia a waho kite pake, a, wliiua kite wai. Ko te tinihanga tuatahi tenei a Patara. ki tona taokete pu i te lSio o nga tau o te Ariki. Kaore i whakawakia taua hara ; pai tsmu tona taokete ki a ia. To tuarua o ona he, ko te hoiho o Ihaia Porutu. I araliiiiix e ia ki \\ aikanae, mate tonu atu, kaore i utua e ia. Haere toriu atu ia ki Whanganui, ka mam-in atu c- ia ko te hoiho o Wiromu Tainihana te Nek;.'. Ka toe ia ki reira hiahia tuim atu ia ki tetahi wahine rangativa no vVhang;inui. Katahi ia ka taiiuri ka tuhif.ulii i tctahiVta tinihanga inana; ka kiia e ia taua retn na Ihaia Porutu. Ko nga kupu tenei o taua reta; — "Poneke IS 18. c> Haere ra e taku reta ki toku tuakana ki a Pataia Ngonge. -L hoa, tenarakoe. Ka nui toku aroha at u ki a koe. Tend tau reta kua. tae mai kei au. he tono mai nau. kia hoatu e an nga taputapu uf!, nga paepaeroa, uga puahi, mete hoiho, rne te rmuru. E tiakina ana e au enei mea hei taonga mo koruako tou hoa. Engari ma koutou ko ou taoki.-l.e e tika mai, kia rougo tioki au i te ra e maix-natia ai korua ko uou hoa." Na ko te tinihanga tua toru tenei a Patara. Ehara i a Ihaia Porutu tenei reta. Na to Patara auo i tu!ij taua rera, he tinihanga nana ki ona taokete kia kiia ai he tika, kia riro ai te wahine mana, a Makere te Kopakore. No te taenga atu o YViremu Tamihana kite tiki atu i toua hoiho katahi a Patara ka hoki ki Taranaki. Muri iho ka haere ia ki Akarana; ka kite ia i teuahi wahine pai i reira, ko Tarauha te ingoa he tuahine no l-e Mufcu—lie wahine pai rawa. Ka mea alua Patara ki_r:g ;l tungane,—" homai te wahine na maku." Ka mea mai nga tungane, "he Mere Pounamu koia tau?" Ka mea a Patara, < ! e. Ka mea nga taosete, —'"kovvai nga ingoa?" Ka mea atu a Patara,—-'ko Kiwi tetahi, ko Uru tetahi. Wiiakaaetia mai ana e nga tungane taua wahine mana, a ka moe i a ia. Muri iho ka tatari nga tungane kia puta mai nga Patu Pounamu, e rua tau e tiaki ana; no te korenga, heoiano, ka tnngobia te v/ahme. Ko te tinihanga tua wha tenei a Patara. Ka tuhonoa atu tenei mahi a Patara ki nga hanga a W i Toko. I tinihangatia e ia ki rangatira o lauranga. Ko nga taonga o Wi Tako he papa Pounamn, he kaho tupeka, he poiiaka paipa, e rua kohunga—ko nga taonga enei o Wi iako. Ka utua e Pene Kaiavvha, e rua hoiho e wna nga mako, hei utu mo aua taonga. Muri iho ka mate ia i te tangara nona nga taonga. Aataiii ka ki atu a Patara no muri tonu iho ia i a Wi J-ako, kotahi ano to raua papa me to raua . a °a. No reira ka whakaaetia aua taonga kia riro i a ia. Ka hokoa tetahi ki a Ngatiporou ki t e waka, hoatu ana mo tana pakuha; ka riro mai i a ia ki Waiapu ko tetahi o nga hoiho me nga mako e wha. Ka hokoa e ia ki a Ngatiporou e toru nga mako ; ko te mako kotahi i puritia e te

Meti Kai Whakaako. Ko te hoiho kotahi, i a Rota minita ; i puritia e ia hei utu mo nga inoni o ana witi i whanakotia e Patara. Muri iho ka *i haere a Rota ki Poneke, ka kite i a Wi Tako ka korero mo te viteuga o taua hoiho me aua taongaj whakaaetia atu ana rao Rota te hoiho e Wi Tako. Ko te tinihanga tua nma tenei o Putara. Ka rongo a Patara kua tae mai te reta a Rewi ki Mataitawa, ka tonoa e ia kia kite ia i taua ret a. Ka riri a Honni Kainoki raua ko ilouni Tailiuru, ka mea kaua n lioatu ki a Patara. Te wliakaaro o era tangatu Kia huna. noatia iho, kia kawa e hoatu ki Taranaki kei kitea nga korero o taua reta, ka he. Katahi ka inamiugatia e Patara, ka una, —"kia kite kau au ka wniho ai." Note vhivhinga ki tona ringa kalahi ano ka whakaiika lei runga;—"Na ekore e hoki atu iau tenei pukapuka ; Ka riro i a au ki Taranaki." Ka wliakahuatia mai tana tau; — Kokevrau, kokevau. Kuruhuru pototc— Kai atc kurikuri; ki aau c:! ki aau e! E paiti i! Ka whakahuatia te tau a Patara, haere torui atu ki Taranaki, whakatakor otia iho te kotikoti heipalu 1 uga pukelia i AYairau, i Tatarairnaka. Ka uiutu i konei nga malii tinihanga, o t" tuatahi. _ Kitoa ako nei ko Patara ano tenei e liaere noi kite ako i nga tai.gafa noho pai ote niotu nei. Hei titiro in:i koutou a mua ake nei; kia kaua koutou e titi.ro ki nga nn.'ii prnei .1 Patara kei arahina koutou kite hua-alii tapokopoko! Engari kia maro te haere kite huaraiu c laohioda ana ete whakaaro. Heoiano. Na te hoa aroha i Na Wi TA KO Nc atata.

Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi

https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18650429.2.6

Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka

Waka Maori, Volume II, Issue 49, 29 April 1865, Page 2

Word count
Tapeke kupu
1,149

PATARA TE TOHUNGA 0 TE HAU HAU. Waka Maori, Volume II, Issue 49, 29 April 1865, Page 2

PATARA TE TOHUNGA 0 TE HAU HAU. Waka Maori, Volume II, Issue 49, 29 April 1865, Page 2

Help

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert