WAIROA.
Kua tae mai nga rongo o te Wairoa. No te 19 o nga ra o Aperira ka tae mai te Hau Hau kite Uhi, te pa o Ngatikurupakiaka. E kiia ana e 300 ratou, tae ki 400, taua ope. No te kitenga o nga pakeha i tenei taha o te uwa, me o ratou hoa maori, e vvhakaara ana te Hau Hau i ta ratou pou, katahi ka mau ki a ratou pu hei tiaki mo ratou. Ka mu:u, i te aonga ake o te ra ka turakina e te Hau Haute pou ra, ka whakaarahia tetahi, he mea tei - tei ake; ka whakamaua te kurapae ki runga, ka whakairia nga kara roaha ki runga, E pehea ana ranci ana ritenga o aua kara? He kore tonu ano pea. I whakahuatia tetahi o aua kara ko Henare te Apatari, hei patipati pea mo tona iwi kia tahuri kia a ratou. Muri iho ka whai korero. Ko Taiapa, ko Maihe, ko Pitiera Kopu nga kai korero. Uiua ana mai a ratou korero e Paora Korori raua ko te Waru, ratou ko etahi atu. Ina ano aua knrero kua tae mai ki a matou, hei tetahi nuipepa i tua i te Wiki nei ka t;;ia—he roa hoki, ekore e o ki. tenei. Ko Ponipata te poropiti o te Hau Hau. Na, he ran«atira kaha no Wi Wi tena tangata a Ponipata, te hoa riri o Vveretana i mua ; a, mate ana, riro ana i a matou i te hereherc. Ko tona wairua pea tenei kua whakatangatatia inaianei e te atua o te Hau Hau hei tiu mana. E pouri ana matou kite koroheke nei ki a te Matenga lukareaha e korerotia ana kua rere kite Hau Hau. Hua noa he pono tona reta i taia kite nuipepa nei, i ki ai ia ekore ia e pa: ki aua mahi kuhuru a te Hau Hau. Rongo rawa atu kua pepeke tonu te rere ki roto i a ratou i te taenga mai ki tona kainga. Kanui te whakapai a nga pakeha katoa o te Wairoa, o konei hoki, ki a Kopu ratou ko Paora te Apatu, ko Taiapa, ko Maihe, me nga tangata katoa e piri ana kite taha Kuini. Na ratou te tino mahi whakakotahitanga mo te pakeha raua ko te maori. Ka mohiotia kohi ratou inaianei
he hoa aroha no matou ; hei pou whakawhirinakitanga ratou mo nga wahine me nga tamariki o te Wairoa. Heoi, he kupu tenei na matou ki nga rangatira ote Wairoa. He pai rawa tena mrihi a koutou, te pana i nga iwi kohuru e kawe mai ana i ona ritenga kino ki to koutou kaiiiga. Otira koi mahara koutou ko te Hau Hau anake kai te kohuru i te tangata. Tena ano tetahi tangata kohuru kino rawa; ko WAIPIRO tona ingoa. Engari ano rate Hau Hau e kitea ana tona mahi tapahi i te tangata, e mohiotia ana tona ahua. Tenako Waipiro e mahi pukutonu ana kite ngau ite ngakau ote tangata, pirau iho, mate iho. Koi titiro koutou ki te mahi ate pakeha ware kite kai nui i tana icai, a, vvaiho ai hei tauira mo koutou. Ka rangatira te ingoa o te Wairoa ki to koutou kaha kite Hau Hau ; akuanei, ki te kore koutou e tupato, ka kuare akuanei i te mahi a Waipiro. Kua rongo hoki matou e nui ana te mahi kai waipiro a nga tungaia o kona inaianei. Engari me kaha koutou kite pehi i taua mahi.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18650429.2.3
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Waka Maori, Volume II, Issue 49, 29 April 1865, Page 1
Word count
Tapeke kupu
578WAIROA. Waka Maori, Volume II, Issue 49, 29 April 1865, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.