HE WHARANGI TUWHERA MA NGA NOA TUHI MAI.
Patangata Tihema 14 1864. Ki a te Kai tuhi o te Waka Maori. E hoa,—He kupu naku ki a koe tenei. Kua rongo au i te korero o te Atua hou o Taranaki, a, tae mai kiWaikato. Kuatae mai hoki inaianei ki konei whakaakotia ai nga karakia me nga kura hoki. Ko te ritenga o taua Atua, hei vhakamate katoa i tau taha i to te pakeha. Taihoa tatou ka rongo i te tika o nga korero a taua Atua ki te ritenga o ta raua mahi ko te Tianara. Penei nga korero e rongo ana au ko te karakia tenei o taua Atua; — Tangi Kerei; paata mai—me rire. Tangi Kerei; paata mai—me rire. To rire, rire. He karakia whakamutunga tenei: — Kororia, mete paata. Ekore e taea e au te korero nga karakia rne te kura te tuhi atu, me nga ritenga hoki o taua Atua. Na Hori Nia Nia. [He tika tau e Hori. Ekore ano koa koe e taea te korero i ena mahi porangi; kowai koia te tangata whakaaro tika e mohio ki ena mabi ? E ki ra koe ko tena Atua me tona paata," me tona " tangi Kerei," me tona parau atu, hei huna i au ! Katahi ra ia te mabi kuare rawa atu ! Ko au tenei ko te tangata nana i haere te moana nui, te waha o te Parata; kua taea e au a runga i te rangi, a raro i te whenua ; kua kitea e au nga mea ngaro o te ao; a, kore ana au e mate i ena mahi nunui, kia ngaro noa au i tenei moutere paku, i tenei Atua parau ? Koi noho noa te tangata, whakarongo noa ki tena mahi pohehe. Kaore ano koutou kia mohio noa kite mahi a Waikato, lie whakataki mate mo te motu nei? No te timatanga o tona mahi Kingi he kaha tangata tona kaha ; no te matenga ka kiia he kaha Atua. I hea ranei ona Atua e ngaro ana i te timatanga o tona mahi, te puta mai kite whakaatu i ?e mate e tako ana mai ki mua ; te rironga o te wlienua i te pakeha; te maunga o te tangata i te
herehere? Note matenga katahi ano ka pntamai, ka kimai; —" He orangatenei! " Tc whakaaro a Waikato i te vvhakaturanga o tona Kingi tera e eke nga iwi katoa o te motu ki runga ki tana tikanga. No te korenga, no te matenga, katahi ka whai ki nga tikanga whakawehi i te taugata kia tahuri mai ki a ratou —ara, ko nga tikanga Atua. Otira me waiho ratou me o ratou Atua tia mahi ana. Engari ko nga tangata whakaaro totika kaua rawa e whakapono ki enei mahi, koi waiho hei raru mona i muri iho. • Otira e mohio ana matou ki nga tangata o Heretaunga, he iwi matau; e kore e ware ona whakaaro—inahoki; —" E kore e ware nga raahara o te Kai Ahurahanga."]
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18641224.2.6
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Waka Maori, Volume II, Issue 40, 24 December 1864, Page 2
Word count
Tapeke kupu
493HE WHARANGI TUWHERA MA NGA NOA TUHI MAI. Waka Maori, Volume II, Issue 40, 24 December 1864, Page 2
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.