AKIHAKATANGA 1 RUAHINE I TUTAEKURI HE HOIHO. HE KAU, HE HIPI, HE AHA ATU. !~j"1 HO A MA, tena au kei te whakatu i taku akiJ liana, ite Whare Paparikauta iTE peretii TuTAEKUKIi roto i nga marama katoa—m marama, ia marania. He akiliana hoko Hoiho, Kau, Hi pi, Poaka, me etahi at.n mea ora; tciahi, lie tamtam kai hoiho noi, ho kuanga, me nga parau, me nga aha noaaiiu whenua uei. Ko te tangata e whai hoiho ana, aha atu ranei, mo to hoko, me pa wawe mai ki a au ki Nepia uei. J c utu mtiku, mo te Kai-hoko akiliana, kia kotahi liiTorigi i roto i te pauna kotahi, me ka riro mai; ka rua pauna, ka rua herengi—heoi nei ano te utu. Te utu uio te nolioanga o te kau, o te hoiho ranei. i roto i te taiepa i to po kotahi, he hikipene mo te po kotahi. Te tangata pirangi kite waiho tona hoiho, kau ranei, ki roto i te taiepa me pa mai ki au, kite pak.-ha nana te paparikauta ranei i ridra ano. Kngari, mo te hoiho, kau ranei, kaore e riro, kia rima herengi e koinai kite Kai-. lioko mo te whakaaritanga. If a te lENTHI, Kai hoko akiliana. K ARAN G ATI A ! KARANGATIA ! HpENEI TE HAERE NEI nga kai puke taonjja I ate HUT AN A vaua ko tu EAWJ.NI i roto i nga marama katoa. Heoli nei ano te whare e uta tika tonu mai ana i Ingarani i te hanga nei i te Pa:r :i :ete, na reira hoki i iti ai te utu. Nga kahu liuruhum o tenei whare mo te hotoke, he mea uta tonu mai i Kotorani; nga hate, no Marikeiia tonu mai hoki. Ko te Tupeka o tenei whare he hira ke noa ake i to etahi whare te pai—ki te tangohiai te pauna kotahi ka■ hoatu noa he paipa hei purunga. Ko nga piwhi e iwa pene, tae kite 11 pene, mo te iari; he kara mau—ki te mea ka whakamatauria tera e hoki lonu mai te tangata kite hoko. Ko nga kai katoa hoki kei konei e takoto ana ; ko te huka kaore he kirikiri i roto. No raua noa atu ano tenei whare, ehara inaianei; ehara i te mra tupu ake i te po kotahi me to haron te ahua. No konei hoki i nga ware ai te hoko; he mohio hoki no ona tangata ki ana main, kite tango mai ite kahu pai, ite kahu iti te utu o rawahi. Na te HTJTANA raua ko te EAWINI: PANUITANGA. ■ E pakeha hoko i nga kai maori nga tangata _ —L kua tuhia nei nga ingoa kiraro iho—ara, i te witi, i te aha noa. Ko te WAT A ratou ko KENEEE • ko WATA ano. E WHA PAUx\ T A HEI UTU. - l. raumati o tera tau (1863), tetahi hoiho uwha, _He whero marama nei te kara; ko te paran i kei te pakihiwi maui, he penei P ; ko te waewa" ma «» o muri he ma; he taika kei te rae. Ko te tangata mana e mau mai taua hoiho kia te ROTE &A, Pakeha, kei te taha o te whara karakia o te Katorika i Nepia nei, ka riro i a ia aua pauna e wha. XT . „ Na te ROTERA. Nepia. Hurae 19. 1864.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18640903.2.9.1
Bibliographic details
Waka Maori, Volume II, Issue 33, 3 September 1864, Page 4
Word Count
552Page 4 Advertisements Column 1 Waka Maori, Volume II, Issue 33, 3 September 1864, Page 4
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.