Tena tetahi koro (kowairanei toua ingoa?) i karanga ki tona kotiro; —"Ka pa kia whakaoho koe i taku moe, ko te Whatuturearua." Ma te whinau rawa ka pai taua koro kia oho ake ia i tona moe ; tena ko te mano kai atu, hei alia mana ? E pena ana hoki matou ; ka ki auo matou, ka pa kia whakaoho te tangata i a matou, ko te korero pai, ko te mahi pono. Hei aha ma matou nga tiuihanga a te taugata e karanga kau ana toua waha, ko te pai, ko te pai anake tana i hiahia ai, ko te mahi tika anake tana i whai ai ; ko te waha anake e pena ana, ko te ngakau e taware ana, ko te ringa e hapai tonu ana i te patu, <3 mahi tonu ana i nga mahi tutu, i nga mahi whakapehapeha kite pai, kite marietanga; nga mahi .whakataka i tearoha—hei aha koia ma matou te taugata e peuei ana ? I puta enei kupu a matou he whakaaro no te ngakau kite tikanga o nga tangata o te Wairoa, o Mohaka. E whakamihi ana matou ki ta ratou tikanga. E kore e ngaro te tohu o te pono ; iuahoki kua tahuri katoa ratou ki a te Kuini, kua hiahia katoa kia noho i raro i te maru o te Kuini. Ko te pai anake te karanga a Waikato i mua ai; ko ta ratou Kiugi hei tiaki i nga iwi, hei whakahaere i te pai, hei pehi i te kino—kaore, he whawhai, he mate, toiia porotutukitanga. Engari nga tangata o te Wairoa, o Mohaka, kua
haere ite ara e tika ana kite ora, kite uohoauga marietauga hoki i oratou kaiuga. Tera e mahara tonu te pakeha ki ta ratou tikanga i nga takiwa e takoto ake uei. Rere uoa mai nga karere o nga iwi kuare ki a ratou whakapatipati ai kia uru ratou ki roto kite tikanga Kingi; kauaka hoki —a, e mea ana matou tera auo ratou e kite i te tika o to ratou whakaaro a muri ake nei. Ko te Urewera i whakarere i nga mahi raaori e ora ai te tangata, haere aua kite whawhai, ite kaweugaa te ngakau whauoke ; ko te aha i riro i a ratou ? kaore ra, ko te mate anake ta ratou i whiwhi ai. Kua ki etahi iwi ote Motu nei he whakakuare i te tangata te haere mai ki raro i te maru o te Kuini noho ai; katahi ka taurerekatia kite pakeha; eugari ki ta matou whakaaro katahi ano ka raugatira. luahoki, e kore e ahei tetahi tangata—pakeha, maori ranei—tetahi iwi atu ranei ote ao, kite poka noa ki a ratou, ki a ratou whenua rauei. Ko te mana o Ingarani katoa hei tiaki i a ratou i runga i o ratou whenua koi takahia ratou e tetahi iwi o te ao, e nga iwi katoa ranei ote ao. Kite he tetahi tangata ki a ratou ka taea e ratou te whiu i taua tangata 1 runga i uga ritenga ote Kuini. He taurerekatanga rauei teuei ? Kaore rawa e penei aua te raugatiratanga o te hunga Kingi i uru ki roto kite whawhai. E noho pouaru ana a ratou wahine, e noho pani ana a ratou tamariki. Ko uga mea i puta i te whawhai e noho mate ana i te herao kai, e ngau noaiho ana i te hua rakau, —mutu rawa ake te riri apopo, ekore auo e hoki wawe ake kite ora. Ko tona karauga kite taugata haere apopo koia teuei:—" Haere mai kite kaiuga uei kia mahaua koe i te ahi tahanga a Tamataitoka." Heoi, kia kaha koutou nga iwi o te Wairoa, o Mohaka, ki ruuga ki to koutou whakaaro, mo te ngaro rawa atu tenei whakatupurauga, ka tae ki tera whakatupuranga, ka ki nga tangata o reira ; " Koia ano te mohio o a tatou tupuna ki te pai, mete noho raugatira tatou inaianei.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18640806.2.3
Bibliographic details
Waka Maori, Volume II, Issue 31, 6 August 1864, Page 1
Word Count
651Untitled Waka Maori, Volume II, Issue 31, 6 August 1864, Page 1
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.