TE KAI NEI TE TAEWA,
He taonga rawa tenei kai te taewa. Na te mea kua nui haere i tenei whakatupuranga ikiai he mea noa; tena ko mua ko Kahu ote Rangi te rite. Ko te take o tenei kai ko Amerika. (Te whenua e whakahuatia nei, ko Merikana ; otira, e he ana tena ingoa—ko te tikanga o te ingoa koia tenei, ko Amerika.) I te kitenga o te pakeha i taua whenua i mua ai e whakatupuria ana taua kai e nga Iniana. o reira ; ara, nga mangumangu oreira—nga tangata i rokohanga atu e te pakeha i reira e noho ana. Ko toua ingoa, o taua kai, ki a ratou, nga tangata noua te kai,. he " patata"—na te pakeha nei i tapa i muri mai he "poteito." No te tau 1565 ka mauria mai taua kai ki Aerana (Ireland) whakatupu ai—he moutere kei te taha o Ingaraui. No te tupuranga ka hengia ete tangata nana i whakatupu. Mahara ana a ia ko nga huakuru e tautau nei i nga tata e kai nga ana ; katahi ka katohia. ka patatia, no te kainga, aue ! he kaivn ia—heoi, he mahtio sitjakv. No muri. iho ka kilt-a nga tac.va i nga putake, ka whakamatauria kite kai—katahi ka mohiotia he tino kai ia. He k:tipuke \;:>r ki uia kite takutai £• lugarani nana i honuii te taewa ki reira i taua takiwa ano. Otirn uo muri rawa mai i mahia luiiiiu ai. I tau 1610, tae ivi 1G25, e nia n;o te pauna kotahi te utu ote taewa ki lugarani. No tetau 1730 ra a;io ka mohiotia ai e nga pakeha o Kotarani taua kai ; otira no muri rawa mai ano i taua tail katahi ka mil haere ai te mahi i laua whenua. Ka kitcae te tamariki i reira ai i tana paku taewa ka kawea ki ro pouaka takoto ai, ki rawa,. hei kai mana. I tenei takiwa ko ton a kai tonu ia o nga. tangata rawa kore o Aerana. I te tau 1845, tae ki 1850, ka matemate katoa nga taewa o taua whenua ; kaore i mohiotia te taru nana i kai. He mate nui rawa te mate o nga tangata o reira i taua takiwa i te kore kai. Pukai noa ana nga tupapaku ite taha o nga rori; takoto atu, takotomai. ko nga iwi anake— na te ngaronga o te taewa i mate ai. Ite tai timo ka kapi katoa a tatai i te tangata e kohi pipi ana,, e mahi rimurimu ana, hei kai ma ratou.. Hui nga mea i hemo rawa i roto i taua takiwa, hira noa ake i te rua te kau mauu. Ko nga whenua katoa ote ao kite kohikohi moni hei hoko kai ma ratou, ka utaina, atu ki runga kaipuke ki taua whenua—koia i whai morehu ai. He manu tini i heke atu ki Amerika noho ai na runga i nga kaipuke o taua whenua i tonoa mai hei tiki ake.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18640611.2.7
Bibliographic details
Waka Maori, Volume II, Issue 27, 11 June 1864, Page 2
Word Count
490TE KAI NEI TE TAEWA, Waka Maori, Volume II, Issue 27, 11 June 1864, Page 2
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.