NGA RONGO O KONEI.
Ko te Turei, te 24 o nga ra o Mei i te tau 1819, te ra i whanau ai a Kuini Wikitoria; tae mai ki taua ra ano i te tau nei ano (1864), ka 45 ona tau o tona whanautanga mai. Ka malii nga hoia i Nepia nei i taua ra kite pupuhi-he whakawhetaitanga no ratou. Haere te pu repo, haere te pu maori nei auo ; elvarn i te lianga ake ! Ngateri ana te whenua i te'taugi o te pu ! Nui noa nga Ivuini, me nga Kingi, o Ingarani o mua kaore ano he mea kia rite ki a Kuiui Wikitoria tearohaki te tangata, te ata whakahaere inga tikaaiga—nokonei i nui ai te aroha o nga pakeha ki a ia. Tena ano ra nga toa, nga ma tau koki, o mua ; otira he rite ki a ia te nga ware \ iore—na konei i pai ai. Nepia.—Ko te Makariui tenei kua tae i ruuga i a te Kuiui, tima nei. Na taua mai tima i kawe mai te rongo auga hoia 300 e liaere mai ana ki Nepia nei ki euei hoa o ratou uoho ai-'; kotahi auo hoki te rangapu o euei i Nepia nei, o tra e haere mai nei- - ko etahi o ratou kei Po Neke. Ko tona tikanga ano tena ko tetahi rangapu kia whaiti te noho i tetahi kainga, ko tetahi Tangapu i tetahi kainga—na te riri, na te iti o te hoia i tenei motu hoki, i wehea ai, ko etahi i tetahi wahi, ko etahi i tetahi wahi. Ko tenei he kawe mai kia whaiti te noho nga mea o tenei rangapu i te aroaro o anaraugatira i konei ; ko nga mea o era rangapu ki aua raugatira ano noho atu ai. Te R.\NGiHiROA.-Kua kite matou i tetahi reta i roto i tetahi o nga nupepao Akarana mai, he mea tuhi atu taua reta na tetahi pakeha o Maketu, E ki ana taua reta kotahi te pukapuka, na te Rangihiroa me etahi atu tangata, kua tae ki Maketu ki a te Arawa, he mea atu kia te Arawa kia bouhia to raua rongo ko Ngatiporou ka tahuri te katoa kite huna i te pakeha. Na Ngatiporou te kupu, ka kore e tahuritia mai taua pukapuka, ka mahi touu ratou (ko te Rangihiroa ano hoki ,pea)ki te patu
i Rotoiti, i Rotorua, i hea atu. Kaore auo kia rongoua te whakahoki a te Arawa—rera auo pea apopo. Taukiri ! koe, te Rangihiroa ! Tena koe te haereere 'i te taone i Nepia uei, mete hiahia kite patu i nga tangata e tutakiua uiia e koe i nsa rori." 8
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18640528.2.7
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Waka Maori, Volume I, Issue 26, 28 May 1864, Page 3
Word count
Tapeke kupu
437NGA RONGO O KONEI. Waka Maori, Volume I, Issue 26, 28 May 1864, Page 3
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.