Ko Morena me nga tangata tokoiwa o tona kainga kua ki tuturu i te aroaro o te KaiWhakawa pakeha (o te Kupa) hei tangata ratou mo te Kuini, ake, ake, ake. Ko Kipa hoki tetahi, ratou ko ona hoa, kua pena ano. Ko nga tangata o Pataugata hoki mea ake pena ai am Na, ko nga ingoa o eua taugata kua mau ki roto ki uga pukapuka o te Kawauatanga kia mohiotia ratou. Ko teuei kua tangatatia ratou kia matou, kua iwikotahitia ; kua kotahi te tupuna, ko te Kuiui touu. ; Otira eliara inaiauei te whakaaro pai o tena tangata, o Morena ; no mua ano. He hoa ia no te pakeha i te pito taengamai ra auo ki Ileretaunga ; taka mai hoki kite wa o te riri, ko toua kavanga tonu tena—uo te Kuiui ia. Ka tika hoki ra ! Kua kitea e eua hoa a matou te huanui watea, te huanui maro—a, hohoro ana ratou te haere i runga. Kua kore ratou e pai kia haere i te huanui ururua muhu haere ai. Ki ta matou whakaaro he mea tika rawa kia pena a Ngatikahungunukatoa, mewha-
katangata katoa ki ate Kuiui. He rongo pai ano rate rongo o Ngatikahungunu e mau nei, he rongo ata noko. Otira kite penei ratou me enei tangata e korerotia atu nei katahi rawa ka maranga tona ingoa ki ruiiga kite pai uui ; katahi ka mohiotia ete katoa—e uga tamariki, e nga hakui, e nga kuare—he raea maueue haere noa nga mea i haere atu i kouei kite whawhai; ehara ite tikanga no te iwi. Ko nga tangata ano ra o konei kai te mohio ki te ahua pai o Ngatikahungunu ; otira, mo nga mea i tawhiti iki ai. Ehara ite mea ekore ana e puta te rongo pai o Ngatikahungunu ki tawhiti ; engari, he mea kiatino tumau taua rongo, kia tiuo whakaponohia. Me whakaaro marire te iwi ki ta matou korero nei.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18640528.2.3
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Waka Maori, Volume I, Issue 26, 28 May 1864, Page 1
Word count
Tapeke kupu
317Untitled Waka Maori, Volume I, Issue 26, 28 May 1864, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.