E Rua Pauna hei Utu. KUA HAERE KE, kua tangohia ranei i te taura i mau ai, i te talm ki muri o te Papa* rikauta o te Kira i Nepia, i te 12 o nga ra Maehe nei, kotahi te hoiho R\HO POKA, kua kaumatuatia; ko te parani kua ngaro noateahua; lie tongi ma kai te rae; ewlia ano haiona; he mate kei te pakihivvi i te ngaunga ate tera. Ka hoatu nga pauna erua kite tangata tnana e inau mai taua hoiho ki a te KIRA i te Paparikauta ; ka kore, ki a te MENI i te Paparikauta i te I'eriti Tutaekuri. E Rua Pauna, tae kite rima Pauna, hei Utu. KUA HAERE KE, kua tahaetia ranei, i te taiepa i te taha o te Paparikauta i Waipukurau, kotahi te RAHO POKA KOHIN AH IN A. He penei te parani X ite pakihiwi katau. Ko te rua he hoiho UWHA WHERO—ko te parani, he manawa kei ts tuara. Ko te tangata mana e kawe mai ana hoiho kite Paparikauta i te paraki o nga hoia i Waipaoa, ka riro ia ia nga pauna e rua. Otira kite mea i whanakotia aua hoiho, kia rima pauna e hoatu ki te tangata mana e whaki e pono ai te lie kite kaiwhanako. TURANGA TERA HOIHO. EMEA ana a HOURA, kai hanga tera nei, ki nga tangata Maori o Heretaunga kia rony;o mai ratou e haere tonu mai ana ki a ia nga utautanga tera pai o Ingarani mai. He mea wliak'arite marire eia kia hangaia mai ano; ehara ite mea hanga noa. Ko te ritenga ote utu e ngaware ana. Tuitui tonu ia i te mea pakaru, me ka mauria mai ki a ia. Heekipiri rori. KARANGATIA ! K ARANG ATIA! TENEI TE HAERE NEI nga kaipuke taonga a te HUTAN A raua ko te E A WINI i roto i nga marama katoa. Heoti nei ano te whare e uta tika tonu mai ana i lnsjarani ite lianga nei i te Paraikete, na reira hoki i iti ai te utu. Nga kahu liuruhum o tenei whare rao te hotoke, he mea uta tonu mai i Kotorani; nga hate, no Marikena tonu mai hoki. Ko teTupeka o tenei whare he hira ke noa ake i to etahi whare te pai —ki te tangohia i te pauna kotahi ka hoatu noa he paipa hei purunga. Ko nga piwhi e iwa pene, tae kite 11 pene, mo te iari; he kara mau—ki te mea ka whakamatauria tera e hoki tonu mai te tangata kite hoko. Ko nga kai katoa hoki kei konei e takoto ana ; ko te huka kaore he kirikiri i roto. No raua noa atu ano tenei whare, ehara inaianei; ehara i te mea tupu ake i te po kotahi mete harori te ahua. No konei hoki i ngaware ai te hoko ; he mohio hoki no ona tangata ki ana mahi, kite tango mai ite kabu pai, ite kahu iti te utu o rawahi. Na te HUTANA raua ko te EAWINI. HE HOKO! HE HOKO! HE HOKO! KATAHI ANO au ka ki atu ki aku hoa maori, e hoko nei matou, tenei nga taonga tini noa iho kei au. Katahi aDO aku hanga ikiaiau he pai rawa. He mea tae hou mai hoki ia i runga i te kaipuke i a te ' Nepia.' Ekore ano e taea te tatau. He aha kia korerotia ai; engari ma koutou e haere mai kite matakitaki—ahakoa, kore te moni i a koutou me haeremai kite matakitaki; tena te rangi e kite ai koutou i te moni ka hokimai ai kite hoko. He utu iti te utu. Ko te pazaikete ma, he mea ano 12s. mo te mea kotahi; be mea ano 15#.; he mea ano ISs. Na te HATANA.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18640402.2.12.1
Bibliographic details
Waka Maori, Volume I, Issue 22, 2 April 1864, Page 4
Word Count
624Page 4 Advertisements Column 1 Waka Maori, Volume I, Issue 22, 2 April 1864, Page 4
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.