Tena pea kaore. UNKNOWN kia kite nga maori katoa o Heretaunga i te reta a te Teira ki a te Kawanatanga mo tona kainga mo Waitara; na konei ka taia e matou ki tenei nupepa—koia teuei:-
Waitara, Oketopa 21, 18G3. E NGA UNO UPOKO 0 NGA RUNANGA PAKEHA,— Tena koutou te mahi ana i nga raahi o te raruraru o tenei motu o Niu Tireni. E hoa ma, e kimi kau aua au i te take o Waitara i wetekia ai. He papaku pea no te wai, ina hold ka tangohia nga tangata tiaki o te waka; kahoie au i te mohio. Ko teaei, ka noho tonu to niatou kupu i raro i te mana o Kuini Wikitoria, tae uoa kite tuturutanga o ta matou whakaaetanga Id to matou wkenua ki Waitara ki a te Kuini. Ko te Kuini hei tami i nga waka, kci pakaru i te ra ; Ida takoto ora ai i tona takotoranga. Ko ta matou kupu tena, e te Runanga o nga Pakeha. E hoa ma. e nga tangata o te Runanga, ko ta matou i karanga ai, Ida whakawakia a Waitara. I mea mai a Kawana Paraone, me whakawa a Waitara. Pena tonu te kupu a te Pokiha, a te Pihopa, a Kawana Kerei bold, i tana taenga mai Id konei. A, kahore matou ikite i te whakawakanga; engari i whakahokia poupoureretia mai a Waitara kia matou. Kua kitea pea e te Kawana raua ko te Pere te lie o Te Teira, mete tika o Wiremu Kingi; koia matou i pai ai kia kitea hoki e te tokomaha. Koia i mea ai matou. me whakawa a Waitara : haunga te whakawa i roto i te rum a o tetahi tangata, o te Pere ranei. o wai ranei, etoru pea nga tangata ki roto. He korero titaha tena kia maua. Engari te whakawa nui, kia rongo ai te tokomaha. E hoa ma, e te Runanga nui o te Kuini, ma koutou e whakamana i a matou kupu nei, no te mea he tangata au no te Kuini, he tangata hoki koutou no te Kuini ano. Ko ta matou whakaaro ano tenei, kia whakawakia a Waitara. Otira, ehara hoki i a matou taua kupu kia whakawakia; na Tamehana ke taua kupu ; he whakaae kau ta matou. Ka tatari nei matou i taua takiwa kia tae mai a Kawana Kerei ki konei, kia whakawakia ano a Waitara, No te taengamaio Kawana Kerei ki konei, kahore i whakawakia ; a ka rokohina nei e te matenga o nga Pakeha ki Wairau ; na, ko te tukunga mai tena_ i Waitara ki a matou. Kaore matau i mohio kite take i tukua mai ai; kaore matou i tono atu kia tukua mai; a, e rapu nei ano matou kite take i tukua mai ai a Waitara. Otiia i rongo pu atu ano matou ki nga kupu a te Pere raua ko te Kawana, i mea, ko te take i mahue ai a Waitara, ekore e tika kia pana nga tangata kua noho ki runga kite cneone i runga i te rangimarie, ara, a Wiremu Kingi. Ka mea atu matou ki a te Kawana,—"E hoa, e te Kawana, hehoiho noku te hoiho, ko tetahi tangata i peke mai ki runga, ehara i a ia taua hoiho. Ka kite au i taku hoiho me tana tangata ano i runga, ka mau taku ringa kite paraire, ka mea atu au ki taua tangata, ' E hoa, e rere ki raro, tukua mai taku hoiho kia hokona.'" Na, ko taua kupu nei mo Waitara. Ko taua hoiho ko Waitara; ko Te Teira te tangata nona taua pihi; ko Wiremu Kingi, he pokanoa tana Id te noho i runga. Koia i kore ai e tika taua kupu a te Pere raua ko te Kawana. Ko tenei, e te Runanga o nga Pakeha, kaore o
matou whakaaro ke atu. Kotahi tonu to niatou whakaaro, ko Waitara kia riro atu i te Pakeha Ko o matou ingoa enei ka oti nei te tuhituhi • *Te Teira, Karena, *Paranihi, Tipene Wari'hi *Hemi, Hoera, *Tamati Raru, Hona, *Wi N<*a Waka, Matiaha, *Eewiri, Haimona, *Eruera Hori Taharoa, *Spiha, *Honiana, *Eopoama' Pmpi, *Hita, Eona, *Eopoama, Herewini, *Hori, Paruka, *Harawira, Mangere, *Bupuha, *To Wari, *Watene, Pirika, *Paranihi, Ihaia, *Pene Taiti, *Hone Hira, *Otimi, *Tipene, *Matiu, Wi Te Arei *Werahiko. Otene, Tamati, Hakaraia, *VVian, Heremaia, Erueti. Na ko matou tenei e piri nei ki a te Kuini ki te ture kotahi, ki to matou matua kotahi. Ahakoa whakawaia matou e te kai whakawai, ahakoa whakawehiwehia matou, ekore matou e wehi Ka manawanui matou ki to matou Kuini. Ka pena matou mete Tui i harihari nei ite kirikiri kohatu ki roto kiteipu wai, a kaputa ake te wai, ka mu, ka makona. Ekore matou e rite kite heihei; na te parera nga hua, na te heihei i awhi. Waihoki, ekore matou e pai ma the Kingi matou e awhi, eugari ma te Kuini matou e awhi. Waihoki, ekore matou e pai kite awhi i nga ritenga ate Kingi, pena mete heihei e awhi nei i n«a hua ate parera, ate kuihi, ate take. Kia kotahi ano ta matou e awhi ai, ko te Kuini anake. Heoi ano, ka mutu. E hoa ma, kua makatia e au te ingoa o nga tangata nona taua pihi whenua *. Engari ko Tipene, ko Te Otimi, ko Paranihi Tiwana, ko Pene, na o ratou wahine i taki [take ?] ai ratou ki taua whenua. Ko era atu, na to matou Eunanga. Na Te Teira Manuka. [Ko te retanei a te Teira he mea whakatakoto ki runga kite papa ite hui ote Eunanga nui o te Kawanatanga i Akarana ihanoa nei—he mea kia taia. Tirohia ana e te Koroneho i reira ai ano, katahi ka tuhia e ia te kapi nei, ka mau mai ki Nepia, ka homai ki a matou mo te ' Waka Maori". Ko nga reta hoki a Waikato, a te Wheoro hoki, i tera nupepa, na te Koroneho ano i mau mai i taua Eunanga.]
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18640123.2.7
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Waka Maori, Volume I, Issue 17, 23 January 1864, Page 3
Word count
Tapeke kupu
992Untitled Waka Maori, Volume I, Issue 17, 23 January 1864, Page 3
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.