HE WHAKAMOMORITANGA.
I te Wenerei, te 4 o nga ra o Noemanei, ka noho te Huuri i Maraekakaho i runga i te tinana o Teone Penetete i whakamomori i a ia, he patai kite take o tona matenga. Ko te Kemara Kai whakawa te kai patai. He kamura te tupapaku i "VVaipureku e mahi ana i mua ai. Ka korero nga kai vrhaki, ka ki tetahi, no te toru o nga
haora o te ata o taua rangi ka whakatika te tupapaku ka tango kite koikoi pu e iri ana i rote ■whore; katahi ia, te kai whaki nei, ka whakatika hoki ka tangobia mai taua koikoi, ka riro ; muri iho ka koki ano ia kite moe. Ki hai i roa e takoto ana ka oho ake ia i te takahanga o te tangata ra, titiro rawa atu kua mau te tupapaku kite patiti; e karanga ana ka patua eia te tangata tata atu ki a ia. Katahi ia, te kai whaki nei, ka kawea e te mataku ka oma iho ki raro, (i runga hoki e moe ana). Ki hai i whai taro ka hoki ake ano ia ki runga; rokohanga atu e takoto ana te tupapaku i te taha ki runga o te pikitanga, ko te toto e heke haere ana i te kaki, kua motu i te patiti; ko nga ringa e mau kita ana kite patiti. Pena tahi hoki te korero o tetahi kai whaki e moe ana i reira. Ka korero tetahi kai whaki ka ki, no te Eatapu te tupapaku ka tae ake ki Maraekakaho ; e ahua mate ana i tona mahi kai tonu i te waipiro. Erua nga hawhe paina waipiro i a ia e mau haere ana. Katahi ka kai tonu i ona waipiro i nga ra erua i mua atu i tona matenga. Ite Turei etu a wairangi ana. I te ahiahi ka tono ia ki tetahi rongoa whakamoe i a ia—katahi ka hoatu. Heoti ano tona kitenga ite tangata ra; no te motunga rawa ano o te kaki katahi ia ka haere atu ano, ka noho i te taha, a, mate noa. Nana i tango mai te patiti i nga ringa ote tupapaku. Katahi ka whakaotia ete Huuri, kaki, —" te mea i mate ai te tupapaku, he tapahanga nana ano i tona kaki kite patiti, i a ia e porangi ana i tona mahi kai auau i te waipiro." Heoi, me whakaaro o matou hoa maori kite matenga o te tangata ra, ka whakarere te kai i te kai kino nei—koi pena ano hoki ratou. He hanga whakaporangi hoki tenei hanga i te tangata. Ehara ite mea kotahi noa nei te pakeha e mate penei ana, engari he tokomaha.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18631114.2.6
Bibliographic details
Waka Maori, Volume I, Issue 12, 14 November 1863, Page 2
Word Count
449HE WHAKAMOMORITANGA. Waka Maori, Volume I, Issue 12, 14 November 1863, Page 2
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.