HE RUNANGA I HUI KI WAIORATANE.
Hepetema 21, 1863. He panuitanga tenei i nga korero a te runanga ki Waioratane kia rongo mai koutou. Kei runga ko Anaru Rongonumia, ka maioha atu kite pukapuka ate Makarini ratau ko Ngatikahungunu. •' Haere mai etc pukapuka o a matau whanaunga! Akona mai matau kite korero, kite whakaaro—kanui te pai o a koutou. E hoa, e te.Makarini, kanui te pai o to whakaaro kite whakatau i nga korero o Ngatikahungunu no te mea ko toku hiku tena, ko a haute upokol Kati kia kotahi a taua whakaaro. Ina ia te kore iauko te Kingi maori; kaore au e pai." Kei runga ko te Meiha Tamemaeha. " Haere mai to kupu pai ete Makarini. Tenei kua whiti mai te ra ki a matau, puta rawa i toku kopako, tae rawa te mahanatanga ki toku kau ; inahoki, i mua kite ana a hau i te he, tena ko tenei ra kua kite a hau i te pai." . Keirrugai }ga ko te Koti Tipoki. "Ko te mea ltu ake ai a hau he whakatau atu kite reta ate Makarini. Katahi ano te mea e ora ai te tangata, no te mea he kupu tohu tangata tenei. Whakarongo e te iwi kia akona tatou e te Tiki e whakangao ana, ara, e tupu ana—kua tata te raumati. Waihoki mete kupu ate Makarini, e whakaako ana i a tatou kei uru tatou ki whakawainga a te rewera, ara, a te Kingimaorf." Kei runga ko Pehimana te Horua. ka mea ; E hoa ma, i whanau a hau i tenei taima—mo korero a hau i nga korero ote pakeha. Ko taku l pai ai ko nga tikanga pakeha." Ko Hataraka Pari, ka mea He tangata a hau no roto ite kino i mua. Tena ko tenei, ka tae mai nei te Ture, katahi ano au ka ora."' Ko Pirijiona Taiki, ka mea :— li I toku tamankitanga e whakaaro ana a hau mete tamariki ; muri iho a hau ka kite i nga Ture, puta mai ana ko te pai, ko te oranga, ara, ko te ■whakapono katahi a hau ka ora, ka mahue hoki lau nga mea tamariki, ara, te kino. Eki ana hoki a Paora 'ka mahue iau nga mea tamariki, ka tautotoro a hau ki nga mea o mua.'" Ko Perahama Patutahi, ka mea "Tenei taku kupu Ida rongo mai koutou, e te runanga • e noho nei i mua i whangaia a hau e toku koka ki nga kai kino, kite 'whawhai; kite ana a hau i te he i reira. Tena ko tenei ka tae mai nei te rongo pai, katahi ano a hau ka ora; ara, nga ture a te Pakeha. Tena i mua ka kawea a hau ki roto ki nga ururua." Ko Hen-are Kaiweu, ka mea" e nga iwi ngakau tika 'e noho ana i tenei taha tai, e whakahoa ana kite Pakeha. Ko taku "upu tenei ki a tatau, kia mau ki nga pakeha hei hoa mo tatou, hei matua mo a tatou tamanki mo nga rangi e_ takoto mai nei i mua ia tatou, hei tiaki hoki i a ratou i roto i nga mate " Ko Hamiora Ngairo, ka meaKa pono e te iwi te korero. Ko taua ano kua tuhituhia ki ate pakeha raua ko te Ture; kia u ra—e ki ana k°k l a Pirato ;~-'ko taku kua tuhituhia, kua tuhituhia.' Kei whakarongo tatau ki nga teka noa ate tangata, engari kia u tatou kite pakeha hei matua." Ko Henare te Mokotua, ka mea" Whakarongo e te runanga kitaku kupu. He ki maori na aku Tipuna, e ki ana ; —'he aha te toa ate tangata ? he pa.' Waihoki ko nga ture hei pa mo tatou e arai ai tatou. Kia mau ki nga pakeha e noho nei ito tatou takutai; kei pera tatou me era iwi e patu mai ra i nga pakeha,"
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18631031.2.5
Bibliographic details
Waka Maori, Volume I, Issue 11, 31 October 1863, Page 2
Word Count
640HE RUNANGA I HUI KI WAIORATANE. Waka Maori, Volume I, Issue 11, 31 October 1863, Page 2
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.