HE RUNANGA I HUI KI TURANGA NUI.
Oketopa 2, 1863. Ko te take o tenei runanga, he runanga tirotiro 1 nga tikanga erua ; 1 ko te noho pai, 2 ko te whawhai. Te putake o te whawhai i runga i nga rangatiratanga o te tangata. I runga i nga rangatiratanga o te tangata ka pakaru nga wahi o tenei waka kite Tai Rawhiti nei: ona wahi i pakaru; ko Tauranga, ko Opotiki, ko Waiapu, ko Tokomaru, ko te Wairoa. Te putake o te noho pai i runga i te Rongo pai a te Atua. Te timatanga o te noho pai kite Tai Rawhiti, no te IS3B tae noa kite tau 1863. I roto i enei tau ka rima nga Kawanatanga ki Nui Tireni—e noho pai tonu ana te Tai Rawhiti nei. Na, whakarongo mai e nga tangata o te Tai Rawhiti nei. I Tauranga, a, Tikirau; no Tikirau, a, Tokotaiau; no Tokotaiau, a, te Matau a Maui; no te Matau a Maui, a, Wairarapa atu ana. Ko te tuarua tenei o aku karangatanga i taku haapa ; 1 i te kawanga o te whare karakia, 2 ko te rua tenei. Kia mau te pupuri i tou pai; no te mea ka roa to puritanga i to pai ki muri, kowai hoki kamohio kite roanga ki mua. Na, e ki ana ahau ko mua kia tirohia e tatou, nga heketanga, nga pikitanga, nga marangai, mete marino. He ara moana, ko te waka e titiro. Kei te aha ranei tou waka, e te Tai Rawhiti nei ? Kei te ora ranei, kei te pakaru ranei ? Kei te pai ra nei, kei te kino ranei? E rere hangai ana ranei, e rere titaha ana ranei ? Kei te rite ranei te hoe, kei te hoe rua ranei ? Kei te kaha ranei koe te hoe, kei te kaha kore ranei? E whai kai ana ranei mo runga i tou waka, e kai kore ana ranei ? Kei te mataara ranei koe i runga i te waka, kei te moe ranei ? Ka he koe kite moe, ka tika ki te mataara. Ka tautokona e te kupu a te Karaiti"KlA Mataara." Te ingoa o tou waka tuatahi,ko Taakitimu, ko Kahungunu te tangata o runga. Ko tou waka e noho nei koe inaianei, ko te kotahitanga i roto i a te Karaiti. Tirohia tou taumanu e ia hapu, e ia hapu, e noho nei koe i runga i tou waka kotahi—mehemea he pakaru tona, aukahatia. Au pakeha e noho ana i tou taumanu, me atawhai; ahakoa minita, kai hoko ranei, atawhaitia. Engari he pakeha liomai i nga wai whakahaurangi, me ata whakahoki atu kite taone; kite tohe ia, panaia atu. Engari e nga rangatira o Kahungunu, aukahatia tou waka kia pai. Ko nga kaha hei tui, ko nga runanga o nga rangatira, ko nga minita, ko nga kai whakahaere tikanga—ka toru. Ko enei tu tangata kia tika te whakahaere tikanga i runga i tona hapu, i tona hapu ; ko koutou hoki hei mimiro i tenei waka. PIORIORI Maringiringi ai te wai o aku kamo e, ko tona hekenga tonu; Na Mauwi tonu ana pokapokanga e, hetini tekowhao; Homai noa ra he mimiro mo te waka e, e mau ai ra! Ko ranga noa rate taro a Kea e, i Taiporutura. I te tai whakaki na Whiringatane pokipoki whakararo ia. E nga rangatira, ko te take o tenei runanga ko te pakarutanga o to tatou waka. Nga taumanu o to tatou waka i pakaru, ko Waiapu, ko to Wairoa, kua riro atu kite hapai patu; o Waiapu i baere e 50 tangata, no te Wairoa ko te ngakau
kau tae kite hapai patu. Koia i kiia ai e a« kia mimirotia .to tatou waka inaianei kei puta mai he wai ki roto, keiraaku o tatou kakahu i to wai; engari kia maroke, kia tika ai to tatou titiro atu ki nga waka erua kua tahuri; ara, kia titiro ai tatou ki o tatou hoa maori, pakeha, e kaukau tuai ra i ro wai, me korc e puta to tatou aroha kite kapo i nga morehu ki runga ki to tatou waka—ara, kia korerotia e tatou ta raua riri, me kore e mau te rongo. Ka huri. Na Raharuhi Rukupo, Paratene TuHANGI, TAMIHANA RUATAPU, TE WIREMU Kiriahi, Hetekia TE Hamaiwaho, Paraone Hinaki, Rupene Tangaroaarauika, PeHDkLANA TAIHUKA.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18631017.2.7
Bibliographic details
Waka Maori, Volume I, Issue 10, 17 October 1863, Page 3
Word Count
713HE RUNANGA I HUI KI TURANGA NUI. Waka Maori, Volume I, Issue 10, 17 October 1863, Page 3
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.