Thank you for correcting the text in this article. Your corrections improve Papers Past searches for everyone. See the latest corrections.

This article contains searchable text which was automatically generated and may contain errors. Join the community and correct any errors you spot to help us improve Papers Past.

Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

KI TE KAI TUHI O TE " WAKA MAORI."

Waipukurau, Hune 2, 1863. E HOA, Tenakoe,— Tenei ka tae mai nga mahi pai o te Ture i whakakitea; koia ka rongo i nga mahi he. Koia ra tenei nga mahi tika, ko te atawhai o Paora Tuhaere ki Earotonga ; ko te atawhai o nga tangata o Petane ki tcna waka tahuri ki Ketekete rati. Koia hoki kaniii te pai o ena ritenga ate maori: ina nga tikanga lie ate maori, ko te ritenga o Taranaki—tetahi, ko te ritenga hianga onga tangata haere hoiho ikona, i Nepia. E tika ana kia akona mai te tikanga hianga o te tangata hianga te ngakau. E hoa kanui taku pai mo tenei ritenga a au i •whaki mai nei kia utua nga nupepa e tae ana mai ki a au—kua oti i a au tena kupu a hau. Na HORI NIA NIA. [Tena atu te roangaiho o ta Hori reta, otira, he korero anga ke atu ia—kaore e tika kite nupepa nei.]

"Wairoa, Hurae 1, 1803. KIA TE HUPARITENETI. He panuitanga tenei i nga korero o te whawhai a tenei iwi a Ngatikahungunu kia raua Ngatikahungunu, ko te kainga kotabi uno ko te Wairoa. Ko te take o taua whawhai mo Eangimataeo, he rangatira o waenganui o tenei awa. he niatenga, kiia ana he mea makutu na Mitipara, ki ana kia patua taua tangata me tona hapu katoa; no reira matou, nga iwi o waho nei, ka eke kirunga kite awhina i a ratou, he iti hold no ratou, tetahi, kua mahue atu i mua aua main kuare, korero parau. Kua kite nei hoki i nga korero o te Atua nui ote Rangi; kua ivbakaaetia ite iriringa kia whakarerea te rewera, ae kau i reira, muri mai ka hoki ano ki ana mahi he o mua ; no reira i hui atu ai matou kite awhina i taua tangata. Kotahi ratapu ki muri ka mutu taua whawhai. He mea paku nei kua hinga ratau me matau. Otira ki ta matau whakaaro kua tika to ratou he, mete mate hoki mo ratou. Kia rim a hoki miniti ki muri e ngaro atu ana a te Hemara, kua hinga ano. He nui te miharo o matou i muri iho i taua putanga ote Hemara; nana nei i mutu ai taua kino. Na te Hemara i mutu ai, i ora ai nga tangata, o tenei kainga. Heoiano, mau e tuku atu kite perehi kia tukua kite " "Waka Maori," kia kitea ai nga he o tenei whenua, kia kite hoki nga hoa pakeha. Mehemea ko te minita maori anake, kua raru, matou nga tangata o tenei whenua. Heoi. Na TOHA. *** Tenei ano etahi reta maha a etahi tangata atu otira ekore e oki tenei nupepa.

Permanent link to this item

https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18630711.2.5

Bibliographic details

Waka Maori, Volume I, Issue 3, 11 July 1863, Page 2

Word Count
455

KI TE KAI TUHI O TE "WAKA MAORI." Waka Maori, Volume I, Issue 3, 11 July 1863, Page 2

KI TE KAI TUHI O TE "WAKA MAORI." Waka Maori, Volume I, Issue 3, 11 July 1863, Page 2

Help

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert