TE PUTANGA O TE MARANGAI I TE PO O TE RATAPU.
TE PAKARUTANGA O TE KAIPUKE RAIARA PARAITE. No te poo te Ratapu, te 21 o nga ra, ka pae ki uta te Raiara Paraite, te kaipuke nui i tu i waho atu o te Whanga nui o Roto. Pie kaipuke uta taonga taua kaipuke no Ingarani mai. Toia haeretia ana nga haika i te kaha o te marangai i te poo te Ratapu ; a, pae ana te kaipuke ki uta i te one i ko mai o Ketekete rau. Ka tika ano te karangatanga ko Ketekete rau—mo te mahuetanga a te Whatuiapiti (pea i enei) i tona pu kaea; ana ra, he keteketetanga ma te tangata nana te kaipuke. I te aonga ake o te ra, i te Manei, ka titiro atu i Nepia nei e ngaro katoa ake ana te kaipuke, puta noa ki runga rawa ki nga rewa, i te huka o te tat; a, awatea rawa atu, pororere ana i waenganui, takoto atu ana te kei he wahi ke, mete pongaiho he wahi ke. Tonoa ana te Rata e te Makarini kia haere kite toro. Haere tonu te Raka. Rokohanga atu kua eke anake mai ki uta nga tangata. Korero ana nga heramana, i te ata po ka tae mai nga maori, rokohanga mai e pipiri ana ratou ki nga niao o ta ratou kaipuke—e mate ana i te hauaitu. Katahi ratou ka rerere ki uta, i te hokinga atu o te tai. Ko nga maori hoki kite rere ki rote wai to to mai ai kite tu whenua. Nui ana ta ratou whakapai ki nga maori o Na konei hoki pea, na nga maori, tetahi wahi i ora ai ratou i te wai. Katah ka mahi aua maori kite kohikohi, kite whakaputuputu, i nga hanga pae ki uta. Ki hai ratou i
•whatoro ki nga taonga; engari, i tiakina tonutia. Kotahi te waati i kitea e tetahi o ratou—a, whakahokia paitia ana kite tangata nana. Kotahi poaka i whakaritea e te Raka kia patua, hei kai ma ratou—he mate kai hoki no ratou i te roa o ta ratou mahinga. Tokorua nga tangata o ratou i whakaritea ete Raka hei Katipa—hei kai tiaki i nga taonga. Ka mutu, hoki ana mai te Raka ki Nepia nei. Muri iho ka tuhi atu e te Makarini tana pukapuka kia ratou, kia kaha ratou ki te mahi i ta ratou mahi totika. Heoi he tikanga aroha tenei na no-a tangata. Kia penei ano hoki te tangata. Mehemea i haere anake te whakaaro o nga ?.wi maori o te Motu nei i runo-a i tenei ritenga, penei, kua kore ano te kino e kitea. B wha te kau pauna moni e hoatu ana ki aua tangata o Petahe, e pakeha i a ia te ritenga mo taua kaipuke, hei utu mo ta ratou mahi kite kohikohi i nga taonga e pae ana ki uta. Ko te nuinga o nga taonga, o runga o taua kaipuke, kua riro noa maiki uta kite Whataapuka; ko etahi, i runga tonu atu ano ite kaipuke. He koura (wahie nei) i runga, 150 tana. Kei te one tena e paepae noa ana. No te ahiahi o taua ra (te Manei) akihanatia ana taua kaipuke, i a ia e takoto nei ano, ona haika, ona mekameka, ona taura, ona aha atu; na Teoti karu mowhiti i hoko, kotahi rau te kau ma whitu pauna (£117) i utua ai. Tena pea e tapatapahia hei wahie hoko kite taone nei. Ka mutu, he mate nui pea tenei mo tenei kainga. Katahi pea ka matakuria ete kaipuke nunui. He kore pai hoki hei tunga mo taua tu kaipuke.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18630627.2.4
Bibliographic details
Waka Maori, Volume I, Issue 2, 27 June 1863, Page 2
Word Count
610TE PUTANGA O TE MARANGAI I TE PO O TE RATAPU. Waka Maori, Volume I, Issue 2, 27 June 1863, Page 2
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.