UK PAXIMTANGA. Tonoi kin mohio kouton, Ico Takuta He:iareti, kei Kereitaoiie nei e noho ana, he tino Takuta ia, knnga tangata e haere ana mai kia ia. me takoto tomi to moni c Rima hereni, mate Takuta ko to ntu o muri mai, koi t.c aiiua o to mate te ritengn, ko tana, ntn mo t;> Takiua, ko tona Whare o noho ai koi to V>'h;;ro, o A. H. Kumeroa. -\ >UT'.I Dili _ K.\:ii>::;'. K Tau Tk llkk, Ki Xoa Kai-Maim C) iV. •vlVkk." Mk To Tatau Xltepa Mo X(iA WIIAICAAICO, An<".\ PiANOATiaA TaANK, Waiiixk. E IV:y;'\ Mai \x\ Krv pAXUirn E •• IV. Pl:.;k Ki K:i::mAX<;i." Otika Kia Tr:v-.-to Axo Koi;t-.)U, Kaua Xoa Koiikuo Kino. MAUAMA-TAKA 0 TK "PEKE." Ko iiga ra ci:oi hei putanga atu mo te Popa. i roto i to marama, a, pan noa tenci tau, ko ngi ra hoi taonga atu ki o koutou Kainga kaoro to -'Puke" e mohio. ongari to poohitan'jfa atu i konoi, o mohiotia ana, koia c whai Aporira. Haterei, 15, Kite Hatarci, Mei. Mane, 15, Kite Wenerei, Huno. W'onevei, 14, Kite Paraire, Huvao. Hataroi, 15, Ki to Mane Akuhata. Turoi. 15, Kite Wenerei, Hopotoma. Parairo, 15, Kite Hatarei, Okotopa. Mane, 16, Kite Turoi, Xoema. Wenerei, 15, Kite Wenerei, Tihema. Paraire, 15, Kite Hatarei, T A U I R A P 0 T 0 . 0 \ (x \ T U R E 0 T K N EI P E P A . (Turk 1.) Ko to ntu mo te Popa o "Te Puke Ki Hii te tau 10/ hereni. (Turk 2-) Kite tono mai ite Nupepa, me penei to ahua o te Ingoa ki \vaho o te kawa. Ki Te Etita. "0 Te Puke Ki Hikurangi." Box 20 (1 revtown Wairarapa. (Tube 3.) Kite tuku moni mai koutou, ko te Tauira ano tena i runga ake nei, hei nga moni oota Poutapeta anake. (Turk -1.) E rua putanga o te Popa i roto i te marama. Na Te Etita o "Te Puke Ki Hikurangi.'
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/PUKEH18990429.2.5.1
Bibliographic details
Puke ki Hikurangi, Issue 5, 29 April 1899, Page 6
Word Count
328Page 6 Advertisements Column 1 Puke ki Hikurangi, Issue 5, 29 April 1899, Page 6
Using This Item
For material published 120 or more years ago, to the best of the National Library of New Zealand's knowledge, under New Zealand law, no copyright exists in that material.
For material published fewer than 120 years ago, copyright may still exist. Please see our copyright guide for information on how you may use this title.
In both cases, the National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.