TE PUKE KI HIKURANGI. [PEREHI.] PAPAWAI, NOEMA, TUREI, Bth 1898.
E nga Iwi, e nga Hapù, e nga huhuinga tangata, e noho mai nei koutou i nga pito e wha, o Aotearoa, mete Waipounamu, me o raua Motu ririki, tena koutou i roto i te Ariki. E hoa ma he mea tika ano kia tahuri iho te ngakau, me nga whakaaro, kite ata titiro iho ki nga whakahaerenga Ture, a o tatau hoa noho tata, e whakahaere nei i a ratau, ahakoa i runga i nga Tuate-nunui o te Moana, i te Tua-whenua ranei, e rite tonu ana ta ratau whakahaere i a ratau, .koia i whai ake ai te ngakau i te mea hoki kua tatu iho nga ngakau o te Iwi Maori o te Motu nei, kia noho ratau i raro i te mana o nga Ture e rua, i te Ture Atua, mete Ture Kiingi Kuini hoki o Ingarangi, rae era atu Motu nunui o te Ao, e tau nei i raro 1 tona mana. Na e nga hoa koia nei te take i tipu ai te Iwi Pakeha. na to ratau kaha kite hapai i nga Ture, te tuatahi ko ta te Atua Ture i wliak.itakoto ai kite Ao nei, hei arai atu i nga whakaaro kino o te tangata, kia raua whaka-tangata, kai te whakaatu tonu hoki ia i nga huarani e kore ai e ngakau kino te tangata, kia raua whaka-tangata, me tona whaka-marama ano i nga huarahi e tika ai te whaka-haere a te tangata, kia ratau whakatangata, kaati, mehemea kite rite ia tatau tenei waahi o te Ture, kua mutu te waahi ma te tangata. Engari me whai i ta Paora e ki ra, Kia mataara, e tu i runga i te whakapono, whakafcaane kia kaha. Heoi mehemea kite whakapau koutou nga Rangatiratanga, me nga Matauranga, i o koutou ngakau kite ata titiro marie i te ritenga e tipu ai o tatau tinana kite tokomahatanga o te tangata, me nga whakahaere pai, e tau ai te rangiaiarie, mete ngakau mahaki, me te ngaku tatit, e kore ai tatau e tukua e to tatau Ariki kia ngaro atu kite po, era e puta he whakamiharo i nga waahi katoa, tae atu hoki ki to tatau Ariki te whakamiharo. Ko te wehi kia Ihowa te timatanga o te matauranga, ma Ihowa e homai te whakaaro nui, no tona mangai te matauranga mete ngakau mohio, kite tae atu te whakaaro-nui ki roto ki tou ngakau, a ka reka te matauranga ki ton Wairua, a hei whitiki te tika mo tona hope, hei whitiki ano te pono mo ona whatumanawa. E nga Tai-tamariki me nga Tai-tamahine, titiro ki nga kupu i runga ake nei, ata whakaarohia e koutou, kia marama te ngakau, kia mau i te Hinengaro, ko koutou te rama mo nga Kau-matua, kua tae koutou ki nga matauranga nunui o roto o tenei wa, kua whiti mai nei te maramatanga ki runga i a tatau, kua tamia atu nei nga whakaaro kino o te tangata e taua maramatanga, he Iwi mohio nui o koutou Tipuna kaa ngaro atu ra kite po, ko koutou o ratau Uri, i mahue iho i t§ Ao nei. Tena ra e aku hoa Tai-tamariki, puta noa nga Motu e rua Aotearoa mete Waipounamu, me o raua Motu ririki, he whakahau tenei naku i a koutou, ahakoa pai mai koutou kore ranei, kimihia e tatau nga tikangd o a tatau pukapuka e kiia nei he Paipera Tapu, a ka mahi hoki au i aua pukapuka, e ki ana hoki a Paora,
oma atu i nga hiahia T.ii tamariki, whaia te tika te poco te aroha te rangiinarie, e koutou tahi ko te hunga e karanga ana kite Ariki, i roto ite ngakau ma. Heoi e nga hoa kia whai kaha koutou i roto ite . Ariki, icua whakatokia nei koutou kia tipu, he: rakau nui, hei rakau kaha, ki runga ki nga Motu e rua, kia kaha ai te hou o nga pakiaka 6 koutou ngakau ki raro, kia pakari ai nga Hua. kia rere ai nga Manu ote Rangi, kite Inu i wai o nga Puaawai Whakamiharo, koia nei ra e aku hoa Tai-tamariki, Tai-tamaahine, whakapaua te Hinengaro kite rapu ite tika mo te Iwi, ahakoa, e kore e tika enei kupu maku e whakamaharahara, he ahakoa ra, e hara hoki i te mea, he ra e tu ana mai, engari he ra e to atu ana, koia i arau noa ake ai te ngakau, he ra enei no te tangi, mete urn ha, kite huihuinga o nga toenga morehu, i ora ake i roto i nga tini aituatanga maha, o roto o tenei wa, ahakoa titiro iho tatau kai te heke atu tatau kite iti rawa, era ano pea tatau e whakaputangia ake ki" te ora, e ki ana hoki a Rawiri; Ko te Atua to tatau piringa, me to tatau kaha, he kai-awhina e tino tata ana i nga wa ote he. Koia iki ake ai e kore tatau e tukua e to tatau Ariki, kia ngaro rawa atu, mehemea ka haere runga i te ngakau mariis ite ngakau whakaiti, mete whakawhirinaki ano ki runga i nga mahi pai, te rama o tena Iwi, o tena iwi, kia mau, kia mau, na te rama hoki i kitea ai, te pai mete kino, te tika mete ata noho, te aroha mete atawhai, manaakitia nga Uri whakatipu, mo enei ra e heke iho nei. Hei konei mutu iho ai, kia ora tatau katoa, nga Taane, nga Wahine, me aku hoa Tai-tamariki, ma te Atua tatau katoa, e tiaki e manaaki, i roto i nga tini aitua o roto o tenei wa mate-mate. Na to koutou Pononga iti rawa. T. RF.nata. Foreman o "Te PukeKi Hikurangi," [or, The Hill To The Tail Of The Sky.]
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/PUKEH18981108.2.8
Bibliographic details
Puke ki Hikurangi, Issue 18, 8 November 1898, Page 5
Word Count
964TE PUKE KI HIKURANGI. [PEREHI.] PAPAWAI, NOEMA, TUREI, 8th 1898. Puke ki Hikurangi, Issue 18, 8 November 1898, Page 5
Using This Item
For material published 120 or more years ago, to the best of the National Library of New Zealand's knowledge, under New Zealand law, no copyright exists in that material.
For material published fewer than 120 years ago, copyright may still exist. Please see our copyright guide for information on how you may use this title.
In both cases, the National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.