TE PUKE KI HIKURANGI. PAPAWAI, OKETOPA TUREI, 26 1898.
Na e nga hoa aroha, e noho tohatoha noa atu ra; Ko nga kupu e wahaia ana e ahau i ranga i toku tuara ki nga Marae o Aoiearoa, mete Waipounamu, me o raua Motu ririki, a, me era atu waahi o te Ao nei e haere ai ahsu, ko nga kupu e ahu ana kite tika, kite pono, koia tenei, ko te Tumanako, ko te Whakapono.ko te Aroha, engari ko te mea nni ratva ia o enei kote aroha. E hoa ma ma te Matua o te tika ra*aa ko te pono, tatau e tiaki e manaaki, i roto i nga tini aituatanga o tepei wa, haere mai kia kite koutou i a aa, a, era hoki ahau e haere atu kia kite iyfcqwrhpa i -ar Whakarongo mai e nga Iwi, o nrnga o raro, o tenei iai o tera tai, mete Tu**henna, e koutoa rae hoama, e noho mai nai nga Harae o Aotoaxoa, mete Waipounamu, tesa koutou kMbftt nga Taane, nga Wahine, me nga Tamatiki., nga kaiJbautu ite Waka, i Aotearoa, mete Waiponnamu, te lti te Bahi, nga Mana-nutmi, nga Bang»tiratanga, me nga Matauranga, o te lka roa a Maui, he mir hi atu tenei naku kia koutou katoa. E tu ra, he mea -whitiki o koutou hope ki te pono, kakahuria iho ano hoki kotc tikahei pukupuku, bere&iho te Bongcpai o te Bangimarie hei. hu mo nga waewae, kia takatu ai koutoa; mo waho i enei mea katoa, e mau kite Whakapono hei Whaka-ngungu-rakau, e taeaai e koutou te tinei nga maati morainura katoa ate Wairua kino. E mau hoki kite or^.heipotae/ki te'hoari hcki ate W'aifua, a*a, kite kupu ate Atua. Moku ano hoki, lfi& kupu ki a au, kia maia ai te. puaki o toku xnangai, kite whakaatu i te mea ngaro, ara, ite Bongopai; Ko ta ana karere nei au i roto ite mekameks, ara, kia maia shau ki tana korero, kia rite taku korero kite mea i tikaE akuJioaarofca e noho mai nei koutou i nga topito e ffi)A Qto tatau Motu, tena ra koutou katoa* tenei ahau te nobo mohio atu nei k& kouiou, mete titm» atu, mete ata wb*k*7ongo atu ioki ki 6 J&putou reo, engari ko : koutou ia i te nohomohio mai ki a auj koia ahau iwfcakarioarama ake ai kia koutou. Ko tenei ko te Puke Ki Hikukaxgi, ko kai whalwaiwra i o koutou Tipuna, i te Tai-wai aßuatapu, i era nga wa kua pahure m, k<i kotttou Tipuna i haere 29ai ki« jM) j nga wft, a. i tenei wa ko ahau to&teaei e atu nei, kite tomotomo haere i o koutou. t*tou, ki* kite i nga Uri wWtf4ipu. fttatou Tirana* kua whapo, a, ,kite wbakaatu at% hoki i ®«iaongA o roto itaku Putea, e haria aiu nei e ahau, kia fcau te rangimarie kiftJuwtou Ka&oa, Es limata nei ahau te whwki i Aga kupu rgarua nei, i homai ai kirQto i i&fcu Putefts hei whiikaatu maku kia, «liakaroiigo»i te itite rahi. Koia tenei ewhai.Jkke nei, ara, ko te pito ote Pire, iputa i mua ake nei,, i te Najca 16 o Te Puke Ki Bikubanoi.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/PUKEH18981026.2.2
Bibliographic details
Puke ki Hikurangi, Issue 17, 26 October 1898, Page 1
Word Count
527TE PUKE KI HIKURANGI. PAPAWAI, OKETOPA TUREI, 26 1898. Puke ki Hikurangi, Issue 17, 26 October 1898, Page 1
Using This Item
For material published 120 or more years ago, to the best of the National Library of New Zealand's knowledge, under New Zealand law, no copyright exists in that material.
For material published fewer than 120 years ago, copyright may still exist. Please see our copyright guide for information on how you may use this title.
In both cases, the National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.