"TE PUKE KI HIKURANGI."
Kia mahara ra ki tou kai-hanga i nga ra o tou Tai-Tamarikitanga, i te mea kahore ano kia tae noa mai nga ra o te kino, nga tau e mea ai koe, kahore aku ahuareka ki enei tau, i te mea kahore ano kia pouri noa te ra, te niaramatauga, te mararna, me nga whetu, a, kahore ano kia hoki mai nga kapua i muri i te ua. I te ra e wiri ai nga kai-tiaki o te whare, a, ka piko iho nga tangata marohirohi, ka mutu ano hoki ta nga kai huri, no te mea he torutoru ratau, ka pouri ano hoki nga mea e titiro mai nei i nga matapihi. E nga Tai-Tamariki, e nga Tai-Tamahine, titiro ki nga kupu i runga ake nei, ata whakaarohia e koutou. Kia marama te ngakau, kia mau te Hinengaro, ko koutou te rama, mo nga Kaumatua, me nga Kuia, kua tae koutou ki nga Matauranga nunui, o roto o tenei \va, kua whiti rnai nei te maramatanga, ki runga ia tatau kua pehia te ao, tahito, ki raro io tatau waewae, e taua maramatanga. He I<ri Mohio nui o koutou Tipuna kua ngaro ake nei kite po ko nga Kaumatua me nga Kuia kahore o ratau niatauranga ki nga mea hou o tenei wa, ka mutu ta ratau ko nga mea o mua, ko koutou e aku Tamariki e aku Tamahine kai te whakaakona i roto i nga kura a o tatau hoa noho tata e homai noa nei e ratau mo koutou, tirohia atu e koutou a ratau mahi, nga Tai-Tamariki Taane titiro atu ki nga mahi a nga Taane Pakeha, ahakoa he aha a ratau mahi e mahia nei e ratau i o tatau aroaro e titiro atu nei o tatau konohi e matakitaki kau atu na, ko te mea tuatahi hei wbainga atu ko te mahi a o ratau ringaringa e heke nei o ratau werawera, e tuturu nei ki te Whenua, Haunga aratau mahi e titiro atii nei tatau he pene e arahi ana, ma nga mea tena o koutou e neke atu kite Waahi hohonu, he tokomaha i karangatia he ruarua i whiriwhiria hopukia i to raro kia mau ai, herea te waewae o muri o to kau ka riro mai te miraka ia koe, e aku Tamariki whakamahia o koutou mahunga we a koutou ngakau, titiro ki mua i o koutou aroaro mete arataki pai ia koutou Parau, kaua e titiro mai ki muri, hei runga i to Patau 6 konohi ka marama koe e aku Tamahine e nohio hiai nei i roto i nga Whare Kura akonga matauranga, titiro atu ki nga mahi a o koutou hoa noho tata e mahi na i roto i o xatau Whare ine te tiaki pai i a ratau Tamariki i o ratau hoa Taane mete wa e kaweaaia ratau Tamariki, kite moeite wa o te po. Me te'ahua p nga kai e hoatu ana e ratau kiVratau mete ahua o nga moenga metVwa e~ara ai i te.znoe o te ata, aku Kotuso, ata "whakaarohia tenei e koutou ata irohlalie'hoa mo koutou kia tau aiterangimarie kia koriia. nje. to korua tVhare katoa, e Taane kahore nei i tae kite Kura, ki "te hi&hia koe kite wliakamataji. i nga mihi a o koutou hoa noho tata e mahinei i waenganui ia tatau ata haere atujki tefcahi o. ratau e mohio "aha Koe ata uTatuki a ia i raoga i te ngakau ata kilni h>arie"tera ia © tbliutbhu mai kia koe i te huahui mou eTiaere ai, a tutuki noa ki tou
ora, titiro atu ki mua i to aroaro kaua e tahuri ki muri, mo matau mo nga Kaumatua a muri nei, kaore hoki i tae ki nga whakaakoranga Kura, e nga Kaumatua Taane Wahine, tukua a koutou Tamariki ki nga Kura kua homai mo a koutou Tamariki me titiro atu • tatau ki mua i o tatau aroaro mete titiro atu mete whakarongo ki nga Iwi nuinui o te ao he Kura to ratau tika me to ratau ora, he ahakoa kaore tatau i tae ki nga Kura ako i nga matauranga nunui, engari ki taku mahara i taea e tatau etahi waahi o to tatau oranga e rua enei pukapuka kai roto i o tatau ringaringa, ko te Kawenata Tawhito, mete Kawenata Hou, pau katoa nga whakaakoranga e mahia nei i roto i nga Kura. Kaore tetahi mahi matauranga ranei i mahue atu i te Iwi nana aua pukapuka, te hoatu ki roto, he whakaaro no tralwi pai kia tatau i tuhia ai tnei pukapuka, ahakoa nga painga mo te tinana, mutu katoa, ahakoa rnc te wairua, rite katoa, kei roto i aua pukapuka e tohutohu ana i te huanui e whiwhi ai te tangata i te rawa hei cranga mo tona tinana, e tohutohu ana hoki ite huanui ; rawa-kore ai te tangata, etohutohu ana hoki ite huanui e rangat : ra ai te tangata, i runga i nga mahi pai e whakaatu ana i te huanui e hoki ai te tangata kite iti rawa ata e kore nei e hoki ake a,no ki tona ahua tuatahi, tenei te tokotoko o Arona, i tipu ra hei rakau nui, ia ratau e kopikopiko ana i te koraha, kua iihi mai ano nga manga ki runga ia tatau. Tena e aku hoa Kaumatua, pufa noa nga motu e rua, Aotearca, mete Waipounainn, me o raua motu ririki. He whakahau tenei riaku kia koutou, ahakoa pai mai koutou, kore ranei, kimihia e tatau nga tikanga o a tatau pukapuka, e kiia nei, he Paipeia Tapu, ae ka mahi au i enei pukapuka. I tsnei wa, ia tatau e noho nei mete whakaaro te ngakau ki nga o roto i enei ra, mete titiro iho ki nga mahi o enei ra kua hori ake ki muri ia tatau,. me, tim»ta-mai i te tad o to tatau Ariki; 18'40, e" ora ana nga Kaumatua Rangati**a me o ratau Iwi me o ratau Hapu, a t,nei ano etahi o aua Kaumatua Rangatira me nga' Tai-Tamariki Rangatira, kei roto i te Iwi e tu ana ienei ra, Taihauauru. Meiha Topia Turoa, Ratana Ngahina, H. Rangitakoru. Hue Te JHuri, Kereopa Tukumaru, Wi Mahuri Te Mataitaua, Kerei Te Panau, Tamihana Te Hoia, Hoani Rahgiotu, R'oore Rangiheuea, Meihaha. Tai Rawhiti; — Teira Tiakita;, Henare Tomoana, Urupeni Puhara Haw-aikirangi, Mohi Te Atahikoia, Ofcene MeiHana,"Paora Ropiha, Ihaia Hutana, Heta. Hatua, RenataRopiha, Nepe Te Apatu, Ekengaiangi Hapuku, Pohuka Hapuku, Tangatake Hapuku, Ringanohu Hawaikirangi, Hi'raka Tuhua, Retimana Te Kama, Manahi Paewai, Hanifca Te Aweawe, Nifeaha Tarnaki, Hbri Te Huki, Matina Ruta Tamaiwhakakiteai Karaitiana Te Korbu, Anaru Te Hawari, takarwaho, Eruera Turei Rangitakaiwaho, KihigiiNgatuere, Wixemu Whatekorari, Te Angaanga Tapu Ka'wekairangi, Paratene
Matenga, Aporo Kumeroa, Eroha Te Maario Earaitiana, Te Whakarato, Wiremu Hutana Whakaka, Hami Potangaroa, Kapene Tunuiarangi. Tena atu ano etahi o nga Kaumatua Rangatira, me etahi atu Tai-Tamariki e whakahaere ana i nga mahi o roto i enei ra, e pupuri ana -hoki i nga tikanga o te whakapono, nana nei tatau i whiwhi ai ki nga matauranga hou, pai atu hoki i nga pai katoa, nana hoki o tatau tinana i uhia ai ki nga taonga hou o te ao, e kite nei tatau i tenei matauranga nui, kahore he waahi o te tinana i mahue, hei kai ma te matao, ma te huka, nga kai e kainga nei e tatau, iheke mai i nga motu e tu mai nei i te moana whanui, kowai hoki ka kite i o ratau ahua, mete tipunga o nga kai, heoi ano te mta i kitea e tatau, ko te taenga mai ki konei, kua maoa noatu, ko te kai anake, no konei ka whakaaro ake te ngakau, he mea hou ngamea katoa wa, he oianga nui tenei kua homai mo tatau, nga mea hou katoa e kitea nei e o tatau konohr, e whiwhi nei hoki o tatau ringarlnga, na - te Whakapono katca i homai, na te Ivri, he mea nui ano tenei hei whakaarotanga ma tatau, haaunga hoki o tatau rawa me to tatau oneone, kai te inarama te takotoo ena kai, nga taha e rua maana e titiro, keia tatau tonu nei hoki raua € noho ana, engari nga tangata ngaro i roto i te mana huihui. E nga Wahine, e mihi ana au mo koutou kua niau nei kite huata, mete patu , mete tokotoko, i roto i enei ra, ko koutou hoki te Whare o te tangata i tipu ai kite ao, e ribho mai ra a Hinehauone i te one i Kurawaka, e tu mai ra a Hinenuitepo i te parae i Whitinaunau, e noho mai ra a Kumi Wifritorf& i runga i te Torona ona tipuna i Ranana; "wahi o Ingarangi, i tuku mai nei i te "Th*iti> , * i h J ei whakauru i nga Iwi, i nga Hapu, i ngaßangatira Taane Wahine, me nga humttinjga tangata katoa o Aotearoa, mete Wadpounamu, me o raua motu ririki, me nga whakatipuranga e heke mai i muri ia ratau;, ki roto i tona mana huihui, pera hoki me era atu motu nunui, me era atu Iwi nunui Rahgatiratanga, kua taka katoa atu ki rote ki tona mana Rangatiratanga huihui, kuatae atu hoki tatau, ara a tatau Tamariki, kite kawe atu i ta tatau mihiarpha pono ki to tatau Kuini atawhai, e noho mai nei i runga i ona mano tini tirti, ki ana te tuawhenua kapiana te moana i ona mano mano tua uri uri, a kaore i mahara iho ki tona nui, ki tona tiketikc, me tons Rangatiratanga, e tu mai ra i roto i nga Rangatira nunui ona Iwi, a ka whakahawea mai kia tatau ki tenei Iwi kore nbaiha, kaore i penei, engari i puta-ona roimata, i heke i&o i tona waahi tapu, i te panuitanga atu a rigs tangata rarahi ki a ia, kia te Kami Wikitoria, i puta atu hoki tona whakahau kia tukua mai he reta whakautu aroha mana, ma Kuim* Wikitoria, mo ta tateu mihi aroha moha, mo Kul&i Wikitoria, me ana kai whakahaere tikanga, tae ana tetahi o ana kupu aroha ma to tatau oneone, 4 tuhia ta tatau mihi aroha, e nga Rangatira, e nga Mema o te Paremata o te Koroni, me nga Wahine Ariki, i tukua atu kia Timi Kara, me ona ho~ Minita o te Ka-
wanatanga o te Koroni, a na Tixni Kara ratau kona hoa Minita i tuku atu kite Biiwhi ote Kawana, i tukua atu i muri ia Hoani Bihata Hetana, Pirimia o te Koroni o Nui Tireni, tena e nga huihui Wahine kua oti nei koatou te whakatopu e koutou ano, i runga i te whakaae a nga Komiti Taane, kia kaha kia kaha kia kaha, whakaarotia e koutou te mini arona ato tatau Kuini atawhai, kai kona he taanga manawa mo te hnnga e ane ana mo satau pouritanga ngakau, titiro kite Whare e tn mai nei i Poneke, hei ekenga atu mo tatau Waka i tenei wa. Kei awangawanga koatou ki: te tuku mai i o koatou wh&kaaro ki au. "TE PUKE KI HIKUBANGI."
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/PUKEH18980705.2.2
Bibliographic details
Puke ki Hikurangi, Issue 10, 5 July 1898, Page 1
Word Count
1,833"TE PUKE KI HIKURANGI." Puke ki Hikurangi, Issue 10, 5 July 1898, Page 1
Using This Item
For material published 120 or more years ago, to the best of the National Library of New Zealand's knowledge, under New Zealand law, no copyright exists in that material.
For material published fewer than 120 years ago, copyright may still exist. Please see our copyright guide for information on how you may use this title.
In both cases, the National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.