Thank you for correcting the text in this article. Your corrections improve Papers Past searches for everyone. See the latest corrections.

This article contains searchable text which was automatically generated and may contain errors. Join the community and correct any errors you spot to help us improve Papers Past.

Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

Whangapoua, Mei 10 1898.

Kite Kotahitanga o te Iwi Maori, te Iwi nga Rangatiratanga, tou nui, tou roa, tou hohonu, tou tiketike, tou mana, tou Rangatiratanga, kua whakatokia nei e koe tupu hei rakau nui, hei xikau katia ki jninga'i .ngtv motu e roa, tou pakiaka, kiakaifra, i£e &oa & raro ou kakano kia pakari, 6a peka nunuikia pingofae i te pehanga a i>u haa, kia rere nga. inanu o te rangi kite inu i nga Wai o na ptiiiwai Whakauiiharo. Te Iwi 37,451. Me nga Iwi e uru mai & muri ake nei, Taa£e, Waiune, Tamariki, tena ra koutou kafcoa, i raiiga i te manawanui, i te kaha mete mau tonu o te wbakaaro pumau ki nga take timatanga o te mahi, taenoa ki texiei ra, kauaka te whakaaro e ruarua, e hopu noa ki nga tikanga maha, e h&u koti ana mai i mua i te aroaro o taua tikanga i mahia ai e koe, i roto i nga tau ta 8, i huaina ai tmi Ingoa, he mea kotahi koe i roto i nga mea katoa. Aku Bangatira, e Kui ma, e Koro ma te whanau, tena ta tatau Tamaiti, ta tatau mokopuna, to tatau nei Karangatanga te haere atu na kia kite ia koutou, i rungai te ngakau ngawari, i runga hoki i te hiahia kia kite a tinana ia Jkoutoa, kia noho tahi, kiamoe tahi kiakai tahi, kia inu tahi, kia korerorero, tahi mo nga mea katoa e nte ana, mo te Iwi nui tonu, putft nos te Moto. E aku Rangatiratanga, nga Powhiwhi-ta-nga o nga ra kua mahiie ake nei, ekore e a hei Ida wKakarrmhara-harati ,eutip,. iteqei, f%, he ttk exnS. rib te mete kiie o j nga Morehu, i ora mai i roto i nga kua kifrt&mr e o t«au"*Kpuna, kua ngaro atu ki t©Poo,i te Tau |8 ; 68,.. , u . Ketau-te- nga in&ite fa ienei Mote, koi w* UsaSt feiie nei ;? n am wfady®&«hara i huiburagac talau,' a tew) o Mei, ki Waaa-»p4fe-'-c ~ .. ' .• ; k .1.. B& kupu*no Iroki i waiho-tia . .eo'tafrw. Tip\ma i tenei ao, mo runga i ta koutou e

mahi nei i. te Tan, 1868. 4.. 5, i.mea taua kupu, ko teku kai tena, ko motamotoj. nunai ko taku kai tega. ko motumotu roroa, Taria e Hohou te rongo kia i te mijwkia Kauna. kia Hawaiki.keitua te rongo.take, he mea ifa,o nga whakatauki, me nga kupu Whakarite, me nga knpn, Peropiti, na o tatau Tijiuqa, hei Tohuiohu ia tatau i nga Tamariki, ko te *ikangf.<? nga kupu Tawhito nei, kei te maramatpiju. No te Tau 1860, ka timata "Whawhai ki Waitara, i nga Tau i mjiri. o tena, kaWha whai ki nga waahi katoa o te Motu nei, i mutu te W ha whai i te T,au 1873. Timata mai itena Tan, tae noa ki teneilß9B, ka 26 Tau e taute ana tatau te Iwi Maori ki to tatau mate, kua tutuki. tena kupu a o tatau Tipuna, i na ra tatau e tangi nei eaue nei, e mahi nei i te Ao i fce Pe, no te Tau ,1858 i Poropititia ai i Panuitia ai hofci kings Iwi. No te Tau 18(i>3,4,5* ka Poropititia ietabi 0 aua kupu, kua tinana haere te ahua onga mahi a te-Iwi Maori, i roto i enei Tau mo te Tiriti O Waitangi, mete Whakawhiti ki Ingarangi, i kihoki te kupu o muzi Taria e hohou te rongo, kia fcupu i teMiha kja, Kauna kia Hawaiki, kei tua te Bongo-take take. Ko enei kupu e rua na Toiroa,. JieKaumatua tenei no Ngati Kahungunn kiNuiniiaurua. 1 mate ia i te Tau 1867, ko au te tasgata i korerotia e iaenei kupu, koaute kaiwhakahaere i ana tikanga, i timata taku whakahaere i ana tikanga i te 16 o nga ra o Hurae, 1867ka ., • E mohio ana ahau he nui Kaumatua, e rongo ana hold ki ana Poropititanga 0 maa kua rite katoa, kua nte i tenei. wa, tera o ana kupu a Tautenganui i te wa iatatauaei, ko tana kupu whakamutunga . tenei, Itiore ano i tutuki, ko tenei e ki nei, tfcria. e hohou te Bongo kia tupu i te Miha kia Kauna kia Hawaiki kei tua te Bongo Taketakp. Ko te mea tenei kei mua iq tatau aroaro, mehemea kite kaha tatau, ka tutuki. tenei kupu i o tatau nei ra, ki ie kore, ma te whakatupuranga i man i a tatau, e kore ekore te tutuki o tenei kupu ana. Kia H. H. Hipango. Ehoa tena koe kua kite ahau i to panui, i to whakaatu tanga i ou mahara Jcatoa, koi te tino whakaae ahau ki to korero katoa, timata i te tima tanga, tae noakiie mufcunga, i penei tonu nga tikanga, i timatatia ai te mahinga 0 te Whaka-Kot&hitanga, tenei ano kei au nga Pukapuka katoa c ic tino timatanga q tenei mahi, no te 18 oMaehe 1889, i tuai au 1 tearoaro o nga Bfingatiz»-tanga katoa, o Ngapuhi o te p ; o te Aupouri, whakaaafuja aua fcpi, i nUHJ* i t§ ata maranyi o ta rataq. ifhaknrorgonaai lqa take kia take, ijtika aiip a Wfcakakot<uiitia te Iwi Steciß, c;e r i#ku aualwi, ahakpa tohe tatag K;* pfttaipju fciifo xoq tateu i.ngji Ture e mafcia e.te Kaw»o*tanga o |Coroni,.e fr ore rawa taU« e whiwfci k e homai,kqte iakfc. koaMpkeietia tenei Motu katoa e tenei Kajranatanga ki ngarangi, ko nga Whgnua Maori kei te nui rawa nga mom Tike e ntaina ana ki ronga, hei whakautoa * te -Itafcefc o auamom i na*ng ra ki Ingarangi, ko te moni e tangohia irang*

i te Iwi Maori, Tekau Pauna, £lO. I roto ite rau pauna kotahi, ko te moni e tangohia ana irunga i te Iwi Pakeha,. 15/-, hfefcengi, i roto i te rau pauna kotahi.,^ Titiro mai ra ete Iwi, wi ftk'anga, ko enei nga ai||? k«Mi 6enei_ tiktiifc o nei.. matau kia titiro ki Iwi Maori e kaha kits etatau i runga i te •' JPaftangi." kaore rataue mohio,ki te i ana he, tetahi, kaore a ratau Morrßiei mahi i enei ra£u£.v . Tfo" mahara koutou e telwi, noaihoanei korero hekarerotatura enei, no te Tan 1847, ka timatate Whawhai a nga Pakehao Nui Tireni, kia kore he, Mana cto " Tiriti O ; Waitangi,'' he nui nga Bangatira i Awhiiia i tetaha kite Iwi Maori ote "Tiriti 6 Waitangi." o Nui Tireni nei, ko Pihopa Herewini, Tiati Matenga, Terata Porena, Hnanihana, ko te Tiuku c Niukahera, Roore Tanare, Kararetoone. He nui atu riga Pakeha kaore au e mara-tn x kite tuhi i nga reta Maori o rafcau Ingoa, na roto i nga korero a enei Pakeha i whakaatu ki au nga mea katoa, e tino rite ana ki rung* i nga tikanga e whakahaerea nei e te Kotahi - tanga, iki a Kararetoone i roto ite Pare nita 0 Ingarangi, ko tetahi tenei o nga mea nui i roto i te ao, ko te "Tiriti 0 Waitangi." he mea tika kia whakaritea katoatia nga mea katoa o te "Tiriti 0 Waitangi." no te mea, he mea nui, he mea mana, he mea kaha, ha mea Tapu. Nga kupu a Pihopa Herewini i tuhi ai i roto i tana reta, he pai rawa ki au, kia tapatapahia au kia mate e Kawana Kerei, i taku whakaae atu kia Awhina au i a ia me anx tikanga, e kite atu nei au e he ana, kaorj rawahoki au e unu mai i Laku whakahoatanga kite Iwi Maori, kua riro nei o ratau Whenua te tango he. A kua tino takahiale "Triti 0 Waitangi" te mea mana nui i tuku nei i nga mana katoa kite Iwi Maori o ratau Whenua m 3 *ra at-i mea o ratau. He nui nga korero e kore e taea ts tuhi ki tenei. Na e nga Iwi e nga JRangatiratanga, kua tuturutonu toku, ngakaukatoa, me taku kupu, oti rawa mai ano ote mahinga iki atu he whakakotahitanga mo te Iwi Maori, koia i huaina ai te Ingoa o tenei whakakotahitanga, ko te whakakotahitanga o te Iwi' Maori, o Aotearoa mete Waipounamu, nga motu kua kiia nei ko Niu Tireni, ki raro i te mana o te "Te Tir'fci O Waitangi" o te 6 onga ra o Penuere ISiO mete mana o te rarangi 71 o te Ture nui o r»n Tireni o te 83 onga ra o Hune 1852. Ko enei Ture e.ua ete Kuini, kua oti rawa hei pupuri i te Mana, i te Rangatiratanga, mete paanga o te Iwi Maori ki o ratau Whenua, me o ratau taonga,hei tiaki i te Iwi Maori kei patua Ture koretia kei tangohia Ture koretia o ratau whenua. Enei mate katoa o tatau e kite nei tatau kua mahia e te Kawanatanga o Niu Tireni, ki tepatu ia tatau kite tango i o tatau Wheuua, he hara katoa enei, ma te hunga i mate 1 aua hara e hari kia whakawa kia ara ma tatau kite kore tatau e hari i enei hara kia whakawakia, heoi ano he wini tena note hunga i mahi ite hara, e hara i te mea ko nga Ture nei kua kore, kua mana kore ranei, kua tawhito ranei, kua patua ranei e tetahi atu mea kahore kore rawa. Kote kaha, kote mana, kote era kote nui kote tapu, kote wehi o enei Ture, kei te ora katoa mete me&'nei ano no te 10 onga haora ote ata nei i paohitia aie te Kuini eriei Ture, mo te Iwi Maori me o ratau Whenua. E te Iwi 1 kaore aku kupu ke kia' koutou, ko tenei kia mart :ki te'*Tiriti O Waitangi" hei'matua ti*M : ia koutcti, mo ake touu atu, ahakoapewhea nga kti|u?iiga tikanga, nga mate Ida matt, kia mail, kitf hoho" enei kupu hei kohitu whakamutungan o koutou manawa kisf ora,kia ora, kia; or&.fcdtitoa katpa. te itite raiii b koutou, ma te Atria tatau e awhina e iakkiU-te biu. :^ Amine. \ HamioraPiripi Man^akahia. Kei Whangap'Ousi. Toku hiahra kia VotahT te pufohga o tenei korero ltatoa. 7 " '

Permanent link to this item

https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/PUKEH18980607.2.3

Bibliographic details

Puke ki Hikurangi, Issue 8, 7 June 1898, Page 1

Word Count
1,644

Whangapoua, Mei 10 1898. Puke ki Hikurangi, Issue 8, 7 June 1898, Page 1

Whangapoua, Mei 10 1898. Puke ki Hikurangi, Issue 8, 7 June 1898, Page 1

Help

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert