To Matau Timatanga Mai Kite Ako Kite Perehi.
I te wa i riro mai ai te Perehi, i hua ia nei tona Ingoa ko te Maunganui o te Ao, i puta ki runga o nga Wai o nga ra o muri o tetahi wahi anake ranei o te Ao i ora ai e tahi Wairua Tangata, torutoru nei ko te Ingoa o taua Maunganui i mauria mai e nga Kaumatua i roto i o ratau ngakau i keke inai nei i Tawhitiuui i Tawhitiroa i Tawhitipamamao i te Hono i Wairua, ko "Te Puke Ki Hikurangi." Katahi ka whakaaro nga Tangata o Wairarapa, me whakamatau e nga Tamariki 0 Wairarapa tenei mahi nui o te Ao e mahia nei 1 nga wahi katoa o nga Motu eta mai nei ite Moana, tae mai hoki kite heke o muri e noho nei i o tatau aroaro na tenei matauranga i pai ai te takoto o nga kupu a te Atua, i roto i te Kawenata tahito mete Kawenata hou me era atu pukapuka pupari 1 nga Ture Tangata me nga hararaki me nga rongo korero. Ka oti tenei mahara o nga Kaumatua o Wairarapa nei, kia mahi nga Tamariki, ka whiriwhiria, puta ana tokowhitu, kotahi o tenei tokowhitu i mahi i te Perehi Pakeha i Poneke, e 3. marama ka mutu, he mate, ko Kiingi H. T. Rangitakaiwaho, oti ana ko Kiingi hei whakaatu ki etahi i te ahua o te whakanoho o nga Beta, ka tu nga Tamariki nei, ka hoatu nga kupu a nga Kaumatua kia ratau. Rapua, ka kitea. Patukia kahuakina kia koutou, kite titiro a matau a nga Kaumatua o Wairarapa nei, kanui te pai o te hoere a nga Tamariki nei, te ata kimi marie mete ata whakaaro mete titiro, kaore o ratau whakatetej tetahi ki tetahi, i te timatanga mai o ta ratau mahi kite whakanohonoho reta, he ' inihi ite haora mete mahi tonu u tonu, tae noa mai ki tenei wi kua kahamo te puta o te Pepai te wa i whakaritea, kite whakaaro ake, H j»eh'emea e hiahiatia ana kia puta i nga Wiki KatqaTiaha noa atu ko tenei kota ratau Ture putanga i te marama mo tenei utu Tau'iD [- Kite Etita o "Te Puke Ki Hikurangi," ana te tekan hereni hei utu mo te Pepa kia au mo roto ite Tau. Hori Te Huki Tuhua, Taueru Mei 14 th 1898.
E hoa e Tuhua tena ra koe kia ora tonu koe me ton Whare katoa ina te Atua koe e tiaki e manaaki. e whakakaha e "whakaroa 6u ra i roto i enei ra, i enei Tau e heke iho nei, hei mahi inga tikanga mote Iwi, e puta ai kite ora i nga mate o tenei ao e pe9hi nei i o tatau tinana, heoi ano na to hoa pono "Te Puke Ki Hikurangi." Te Aute. Mei 16/98. Kia Purakau Maika, E hoa tena koe. Tukua mai ano te Waka ki au, kia tae atu ai ano au ki "Te Puke Ki Hikurangi." kai ngaro au ki rowai i te Waipuke, e whai ana tenei au kia 12 marama, e 8 hoki marama kua mutu nei i taea ai e au a "Te Puke Ki Hikurangi." ko tenei tukua mai a "Te Puke Ki Hikurangi." ki au, waiho me tuku atu te 0 i mini nei, ma runga ia "Taakitimu" hoe atu ai. Heoi, hei kona, ma te Atua tahi ka ora ai, Amene. Arepa Maki. Kia marama te fcuhi mai i te Ingoa ki waho o te Nupepa, no te mea, kai &u ano nga Ingoa Pohehe o waho o nga Nupepa e tukua mai nei ki au, na o tangata pea tetahi Nupepa ki au, i penei te Ingoa, Maika, Te-Aufce, riro arm i tetahi tangata, he maha ano aua pohehe, kite tuku mai, me penei, Kia te Arepa Maki, Te-Aute, H. B. Note 13 o Me". 1698,1 mate t-i a Roka, te hoa hoa Wahine o Noa Te Hianga, i mate ki Hehitingi i te Paraire kua taha nei, o na Tau e 80, he Wahine pono tenei Wahine, Whakapono kite Atua, he uri Rangatira hoki no Ngati Hinemanu, nui atu te pouri oua Whanaunga.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/PUKEH18980524.2.18
Bibliographic details
Puke ki Hikurangi, Issue 7, 24 May 1898, Page 6
Word Count
697To Matau Timatanga Mai Kite Ako Kite Perehi. Puke ki Hikurangi, Issue 7, 24 May 1898, Page 6
Using This Item
For material published 120 or more years ago, to the best of the National Library of New Zealand's knowledge, under New Zealand law, no copyright exists in that material.
For material published fewer than 120 years ago, copyright may still exist. Please see our copyright guide for information on how you may use this title.
In both cases, the National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.