Ka nui noa atu taku miharo ki te tu tangata e whiriwhiria nei e Waikato hei kai whakahaere tikanga. Ekore hoki ratou e whakarongo ki a Pihopa Herewini, kua mahi tonu i te roanga o tona oranga i te pai mo nga ]Maori: ekorc lioki ratou e rongo ki a Ka\vana korei, kua "whakarere atu nei i nga ulu nui i tona utu tau ia ia * c ?P e . Good Hope, Ida liaere inai lici kai wliakaora i tenei motu iti i Niu Tireni, kua ngaro nei ite pouri ite raruraru: ekore ano j hoki ratou e rongo ki a VY iremn j lanieliana ki taua tan gat a e tau i tonu ana tona ngakau ki mnga i te! marietcnga : ckore ano lioki ratou! c rongo ki taua tupuna nui, ki a j Potatau, ki tona kupu poroaki— j "KIA 31A U KI TE WiIAKAPOXO, KI TE AllO 11 A, KI TE TUIIE. Ekore! ia\va ratou e ron go ki nga kupu a •T.ei kaumatua, otira puta kau te kupu kuware "\vhakararuraru a j j. huka raua ko Mohi, whakamana i tonutia ilio e te iwi katoa. j JTe aha te pai o enei tu tangata ; nei whakahaere tikanga ? He j tangata ngakau rua, kotahi ringa- j ririga ki a Kawana, kotahi kei te! tana kingi. Ko te take ote ringa- i nnga i te talia Kawana kua mara- j ma i ta Wiremu Tamehana, ko nga l
j mea porowliita whero kua piri ki | reira. Rite tahi to maua nei wha- ; kaaro mo tena. Tenei ano, cte iwi, : maku hoki e whakamarama atu to | take o te ringuringaki tetahakingi ; —he welii kei riria raua mo to raua ; tango moni i te lvawanatanga. | Koia i turituriu ai koutou i te tiiii : o o raua kupu whakatupato, koia i j kiia ai:— u lie kanohi mana Qua | korna ki koueiEngavi kia poroj wliiua atu nga porowliita e piri nei j ki o raua ringaringa, katalii ano ka j tika te whakapono ki o raua kupu. J E hoa ma, e nga rangatira o j "VY aikato, kei tolie kite whawhai i j runga i nga kupu a unci tu 1 tangata.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/PIHOI18630323.2.2
Bibliographic details
Pihoihoi Mokemoke i Runga i te Tuanui, Issue 5, 23 March 1863, Page 19
Word Count
361Untitled Pihoihoi Mokemoke i Runga i te Tuanui, Issue 5, 23 March 1863, Page 19
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.