(He Korero ke atu tenei.)
No to 31 o nga ra o Hanuere ka rere mai Te Orpheus i poi Hakene. po whitu kite moana. ka whiti mai: a no te whakatatanga mai kite wahapn.e UNKNOWN maero te mamao. ka wliakataira to kara.—- W'kakaf omokia mai " —ki ParaU'iai. E kaaa ana tr !i;:;i i roira, ko Ilaaauni-iiia-To'vra: k<> 10 jl. u ,» to puko i v.-liakaiikala ki to jiarau-ai. pa uoa ki 10 tal'.i 0 nira Jiao:r.. a. no roira. ka aim to iim ki tc "Maranu'ai-v.a raro-v, rua tckau :i:er.oii i muvi o to tali: o ka pa jo iakoro ki to cr.o. No waou-arahi o to taki o iamco atu ki to rua. ka tino kuku. aki t.nm. lUcaiia ana. i toekeiu;a ai, kin■ \vSiakaiiokia koitia Li \vai;o. kihai rav.\i i taca. ?.[urin-a ii:o. ka liuri. amra ana 1o riii ki walio, a. taupokina tomnia ui:ii o to taatoa. tore am n-a poti. to pakaiaiii.mc to pou o to kci. No konoi. ka ki alu a u> L'ai.>.i:o.lurn Birmrl!. kia tukutukua to poii kaia. kia utaina ki rmv,a u-a ]>::k:ipuka o to kaipuke. Tukutukua ana lx>ki totalii pot 1. koi iioa mo tc n>oa tuaialii. K wha toka.u lanu;ala i oko kUetaki poti. ki to whakar.iaro i ihotaua j>ut i i temraru, ki tc iuu 0 te puko ra : a pohutu katoa »«pi iangata ki tc wai. mate tonu atu. 1 to 5 o nica k:\nra ka manna to papa takaiakahi o rungn. a kaka ake ana tc tut u o to heihei o te uioana ikonoi. piki ako ana runsra ki jiga rororore o te puko. J to ono o iiga h-jora. wahi ki to wliilu. ka liin-a ilio n S a rc\va, walua ilio tc puke i waon^a: a. v,o rcira. ko n-a tan-ata o tcra male nui. i tamvhanira noa ra i i te ii"aka>i Unnan.iko. ki ;l tikina v J, i{ . niiou .1 1:i ; a wliakarcrctia ana ki to moana. ki roto ki to rornacpuapnaana; taupatupatu 110 a, kiliai takitaro. kahorc lie inoa i ko wai tuatua anakc.—-ano. ehara i a raiou i ai ajnato, ko ia nunui. 0 whakaarolia kitia uoatia uoi o to tiui o to 1 maniac. 1 to 10 o liu'a liaor;; o to po. ka u ;,,V tuialii o n-a p.-;i o U puke ra ki a tc
Harrier: katalu ano lea rangona taua aitua Tvhakamataku, haunga nga tangata o Taratutai mo te " Wongawonga," ko ratou i kite. llui katoa o nga tangata o runga o te Orphmn 2o0; i roto i enci, kotahi rau e waru tekau ma rima, i torcnii ki to ratou urupa pouriuri, kite moana. He tini ke nga kaipuko tahuri ki nga t.-ihataha o tc motu o Niu Tireui, ko nga ■whakamataku ia o tenci, i hira rawa ake i nga mea o mini alu. E rua nga mca i rerc kc atu i to lima alu puke pakaru, ko nga tikanga whakaaroha, ko tc tini o tc tangata kite mate. Ivo tc whakaaro mc te konolii a roll a o nga tangata katoa i roto i 1c iwi, c nui ai;e ana te iangi!i;;ng;i o tongakau. note mea i eke awalea te puke ra, a ahakoa c ta'a rnai ana nga kai vhakaora, kihai i mohiotia taua aitua whakuwehi. —haunga nga tangata o te Pairala kainga n>c te ""Wongawonga."' • -taca nuaiia nga liaorn 10 ile po. No rcira ka u ake te poti o te puke tahuri ra ki tetalii kaipuke e tu ana i Manukau. a korerol ia ana e raiou ano to ratou male whakapouriuri.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/PIHOI18630309.2.6
Bibliographic details
Pihoihoi Mokemoke i Runga i te Tuanui, Issue 4, 9 March 1863, Page 15
Word Count
593(He Korero ke atu tenei.) Pihoihoi Mokemoke i Runga i te Tuanui, Issue 4, 9 March 1863, Page 15
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.