TE TURE WAIPIRO.
Te Tari, Akarana. Pepuere 12, 1863. E hoa, e Matutaera. Tena koe. I korero a Te Kawana kia Neri mo te Ture Waipire ki Waikato. a. mea ana a Xeri. ko ta koutou iiialiia tcnei. kia wliakaritea lie tikauga c tirotiroliia ai uga Put:, me nga waka ki Xgaruawahia, kia kauaka to Waipiro e kawea pukutia ki uta ki nga whenua; na tc mea lie tikauga polii tera i te Ture. Una oti tc wliakatu c To Kawana, muringa iho o ta koutou wliakaaclanga. Xa. lie whakaaro tino pai tcnei, a kalioro lie kupu whakahc a Te Kawana kite whakainana i tena ritcnga mo "Waikato ; ko to mea ia. mana ma To Kawana c at a whakarite lie tangata ki Xgaruawahia hci tirotiro i nga I'oti i nga waka Maori lioki. lleoi, ekore c ahei taua malii tiroiiro ki tc kalioro he take «* tupato ai he W'aipiro kei runga i aua waka. Me wliakaara e koc lie wliare iti liei takotoranga mo nga "Waipiro c hopukia ana c to Ture. a ko to ki o taua wliare me tiaki etc tareata o wliakaritea ana liei Apilia mo taua wliare. Ko taua wliare c pera me nga ('rtii/o»t-Jioit.tr.\' i nga Taone o tc Takutai o hopu nei i nga taonga e wliakaekea ana ki uta i runga i tc whakaaetanira koretaiijra o tc I ure. Kotalii to mea ia i korerotia c Xeri ko tc rima tekau pauna (.1*50) i karangatia c tc j Ture a e maua nei ano. Kaliorc he tangata j iiei tango i taua moni i wliakaritea ra. e te ' Tore: ongari. ko te tangata liei tango ko te I Kai W'liakawa e w hakaturia ana e Tc Kawana
;mo konci. Ki tc inca k:i. kav.< ; ) hv;',n. (e I etc tangata ki roio o\\ aikna.. me : tirotiro tona Poli. me nisi Waipiio. i :! e waiho ki tc C't(.i/oi/i-fion.se nic ranci. Otira. ki tc mca mc whakapula laua i tc utu. hci rcira mc arataki alu ia kite aroaro o tc Kai Whakawa c tc ilameiic i runi;a ano i ona ntcn-;i. a. ki tc kitca tuna he. inc wahi atu tc utu i wacnira rahi, i nuiga i ta Tc Kawana kupu i ki atu ra. Kua tuliituhi atu au ki a Tc Kolii, kia kite i a koutou. kia korcrorcro koutou ki aua ntenija. a. ki tc inca e niarania ana ta koutou wliakaactanga ka vhakaturia touutia uci. Na to lioa, Sa Te PEEE.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/PIHOI18630223.2.3
Bibliographic details
Pihoihoi Mokemoke i Runga i te Tuanui, Issue 3, 23 February 1863, Page 10
Word Count
411TE TURE WAIPIRO. Pihoihoi Mokemoke i Runga i te Tuanui, Issue 3, 23 February 1863, Page 10
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.