Ko te whakarapopoto tanga o nga take i oti i te Huihuinga. He Mea kowhiri nga Mema i roto ite 4000 tangata 85 nga Mema.
Nga take whiriwhiri a te Komiti i pahitia e te Iwi. (1) Ko te whokaupoko o tenei Kotabitanga o nga iwi Maori o Aotcaroa mete Waipounamu. ko te Mana mai i o niatou Tupuna, a, taemai ana ki ta Potatau ratou ko ana matua i te Tiriti o Waitangi. (2) Ko te whakamana ate Kuini i nga Mana ki nga iiangatira o nga Hapu o te whakaminenga o nga iwi Maori katoa o Nui Tireni. (3) Ko te hopukanga a te iwi Maori ite Rongopai. taemai ki te Tan 1857. i tuai a Potatau hei KINGI. ipuru ai te toto i wacnganui i nga iwi me nga Hapu o nga Motu erua nei. ■(4 j Ko matou ko nga Rangatira ote "Whakaminenga o nga Hapu ote iwi Maori o nga Motu erua nei o Aotearoa mete Waipounamu. me era atu Motu e Tata ana ki tenei. kua karangatia nei ko Nui Tireni. ka Huihui nei, i runga i te kotahitanga o°matou whakaro* i te nui hoki o to matou hiahia kia tmo whakaukia tetu o tenei Kotahitanga. na reiraka whakarite, ka whakae, ka whakapumau rawa. i te kotabitanga, o nga Rangatira, me n<*a Mana. i te Whenua i te tangata, i te Tiriti o Waitangi. i te ouo o nga ra o Pcpuere, 1840. mete whakapumau tanga ote Rangatira tanga o Xm Tireni, 1836. me to whakae tanga mai o te mana Kara, mo Nui Tireni, 1836. taenoa kite Ture nui mo Nui Tireni, 1852. Rarangi 71, 72. (5) Ko te Ropu nrnna e mabi nga Kirihipi. ko te Ropu e karangatia e Kiiuga Mahuta, e Tupu Taingakawa. o roto i nga Tamariki Matau. o nga Iwi, o nga liapu, o Aotearoa. ina Pahitia, ka tukutuku ai ki nga waahi katoa o nga Motu nei. (6) Ko te Moni hei kohi ma nga iwi, bei lioko i nga Kirihipi, apiti atu ki nga tangata ma ratou emahi aua raruraru katoa, I/e puare ana arunga. mepa tenei Kohi, ki nga Hapu katoa. ko taua Moni, me tuhi kite Pukapuka Rehita ate Iwi katoa, ma n<*a kai tiaki tokorua e utu i nga kaute o nga raruraru. ko Tupu tui•ngakawa, ko Henare Kaihau, nga kai Tiaki. me nga Hekeretari " okorua. ! Na te nui o nga mate kua Pamai ki nga Iwi Maori, na reira i vhakahaerea ai te houtanga whakahaero mo to tatou kotahitaJga, e te Hui ki Tauwbai-c, 12 o nga ra o Pepuere, 1907. Te run, no te Hui ki Maketu. i te 22 o nga ra o Aperira. tae ma mai kite Huihui ki "Waahi, Huntly, Waikato. ite 2 o ii&a "aoMci, 1907. !7) ko te Moni hei kohi ma te tangata kotuhi mo te whakaw u- ! i ki Ingarangi. i whakaritea i te Hui l Tnuwhare, 5/-, faro e puare ana arunga. A. kua ata tirotirohia te ahna o tenei Moni kohi, me whakaivhaimi kia pa kite Motu katoa tenei ko- ■• 2/6, e puare ana anniga ma nga Rangatira. y Ko to tikanga mo te Haiua i nga tangata, Tane, Wabine, ramanki, mete mea e hiki ana ite Whaea. ko ng.i Tamankil Apiti litu ki nga Tamariki rawa. ma tetebi e tuhi to ingoa, ku •vhakapa mai te vinga kite poue ato Kaituhi, ka Wbakam.ui i .ona Tobu.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/PAKIOM19070502.2.6
Bibliographic details
Paki o Matariki, 2 May 1907, Page 1
Word Count
565Untitled Paki o Matariki, 2 May 1907, Page 1
Using This Item
For material published 120 or more years ago, to the best of the National Library of New Zealand's knowledge, under New Zealand law, no copyright exists in that material.
For material published fewer than 120 years ago, copyright may still exist. Please see our copyright guide for information on how you may use this title.
In both cases, the National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.