TE HAERE A TE KIINGI.
KI TE HAUAURU No te 6 o nga ra o Hepetema, ka haere atu Te Kiingi i Hanatere; ka tika te
huarahi i te Puia Waingaro, Ohautira, ka puta kite huarahi o Waitetuna, tae tonu atii ki Matahahaia. I mau atu ate Wherowhero tona Teina ki reira; Haere tonu atu ratou, i tika ma te Makaka, tuku rawa atu, kua rupeke nga tangata o reira ki Raoraokauere. haere tonu atu ratou ki reira, i tae pea ratou kite 80, i rupeke katoa nga Iwi o Aotea ki Raoraokauere, kite tatari mai i te Kiinsn, ratou ko ona Teina, No te 9 o nga ra i tae atu ai ki reira, ko nga korern o tone' ra, mo nga Mate anake. Ite aonga alee o te ra, ka tu mai ko te Whareroa Rakena, mo nga Mate ano te tikanga o nga kupu, ko etehi enei o ana kupu:— Haere atu, haere atu: — Haere atu nga tangata kuare, rorerore tahi mai i mua i taku aroaro. Eki ana tenei hanga te tangata, ki a tutuki i a ia tana rauaka kore noa ake, e ki ana ka oti i a ia, hori noa ake ko tenei:—Haere mai e te Whanau. " Waiata " Tera te Komaru e ata hara maira, kia ata hangnia ta aku nei titiro. Tera atu te roanga. Haere mai e Tama ma, tukua atu ki a haere nga tangata Whakaaro kore: — Haere nga tangata Whakaaro kore, "te ai noa ake he ponongatanga." Haere mai ki Aotea, hci aha maku a Kawhia. Haere mai, ki nga tangata i wera i te ahi, Haere mai nga tangata o Wai-mahuru Haere mai te Kiingi o to aroha o te Rangimarie.
ROTA KAKEHA:- Haere mai te Kiingi o te Rangimarie, haria mai te aroha. " Tawhiwhi-Tu kite Rang! E Kongo Teina to Purutanga to Tawhanga to Tattmauri ko te Motu nei, ko nga Tangata. Haere mai ki a kite atu, Tena koutou, tena koutou.
TUAWHENUA TAUIRA : Haere mai
te Kiingi, haere mai Waikato, haere mat nga tangata o Wai-mahuru, haere mai ki Tawhiti-apawa. "Waiata' E Ua ete TJa-a, Ringia ki a nui-i, £ noho ana au-u, Te koko ki Kaipara. Tera atu te roanga Haere mai te Kiingi o te Eangimarie. .Rite to Putanga e Huta kite putanga Ra e Whitiwhiti-ora te ngakau tangi nawa e-e Haere mai ki Aotea, Haere mai ki Ka. whia.
RITTA KOPUERA :—Haere mai te Kiingi o te aroha, te Kiingi o te Rangimarie Haere mai kia kite i nga Morehu nei, i nga Mokai nei, Te take i Tu ake ai ahau ki runga, he kitenga atu noku i te Hekeretari o te Koroni, i nga Minita hoki, he wha kaatu naku i oku mamae kite Hekeretari i oku mate hoki, i ahau e noho nei. Ki a rongo mai koe, ko ahau e noho nei kei roto i nga ringaringa o te Pakeha, taku kainga ko te Whare herehere, ko te Putake o tenei Mate i pa ai ki ahau, he huna no nga Minita i nga Ture o te Whare ki ahau, ki a kite ahau i nga Ture moku, tae noa ki te Whenua, tae noa hoki ki aku Kararehe, E hopungia ana ahau e te Pakeha, mo aku Kuri tae noa ki nga Reiti a te Kawanatanga i runga i tenei Whenua. E tono ana ahau ki a koe inaianei ki a tukua mai e koe nga Ture o te Whare ki a matou, ko tona ahua tenei e noho nei i roto i te mate, mehemea pea e kite iho ana i nga Ture, e noho marama ana te ngakau, mo te tae mai o te Pakeha e marama ana te hoatu o nga kupu, i runga i nga tikanga o te Ture, ka rongo mai nei koe kite ahua o nga mihi, no Waimahuru koutou, no te Mate enei, koi nei tona ahua, he tiki noa mai ma te Pakeha he hari noa atu ki <e Whare herehere, koia ahau i tono ai ki a
koc, hoinai hoki ki a kite mutou i nga Turc, ki a marama tahi ai mutou.
T. T. RAWIIITI:-- E ora ana taku ngakau ki to korero-tanga mai i to koutou Mate ki a rongo atu ahau, matou ko' aku Rangatira Minita e noho atu nei, kua tae mai nei matou ki kouei kua rongo atu i to Putake Ac, ma tatou e korero-rero tena mea. Mo nga Ture, e tonoa nei e koe, I te Paahi-tanga a te Whare i te Ture mo nga Kuri, 1894. Ka tukua mai e ahau nga Rehita mo nga Kuri, me nga Ture, a, i tae ake ano ta koutou whakaatu kite whare, kua Tu ko Poutukna Ngarua, hei Kai Eehita mo nga Kuri, kati ko aua Ture kei aia e takoto ana. Engari tena Mate na, nga Reiti a te Kaunihera, kaore he Ture i oti ite Whare mo tena, engari i tae he whakaatu maku kite Pirimia mo aua Reiti Ki mai ana ia. "Waiho ma te Kawanatanga e Uiui te tikanga o tana mahi a te Kaunihera, heoi ra mo to tono kei konei nei hoki nga Minita.
M. KIINGI TAWHIAO : Karanga aku Tupuna, karanga aku Matua, karanga ki a tatou ki nga raea i ora, Na koutou i tika ai tenei mea te aroha, na koutou e noho maina:—He mea ako naku, kaua e waiho maku anake e pupuru tenei raea te aroha engari haria e tera, haria e tera, ma te kotahi koia e aha ? Ko tenei Karanga mai aku Tupuna, karanga te Pito ora, tenei te haere nei, kaore e titaha tenei mea te haere mete kite,.ngarp atu nga Kaumatua, ko-o ratou nei nui ano tenei i waiho iho i muri i a ratou,-ko te kite ko te aroha, tae noa ki a tatou e noho nei, Ko-o tatou uei nui ano tenei, e noho mai na kontou, kua tae mai nei matou ki tenei wahi. "Wniata" V. Pa ki te-e Tonga e-e pirpnhi-iwerntonu Id to kiri-i, Ko te'kore o te-e Kahu heitu to atu-u, I'ru tomi ki roto ra-a, Homai ki no-ohia i te hiwi-i, kei te Iluruhuru-u, Marama te ti-tiro ki to Ka horahia i waho-o, I te tu-a-ono ki-i rarora Ka muri aroha e-e, Ki a whai koo-muri-i te tira-a, I a te Paewaka ra-a, Hei knwe i a-a hau nga i-i a tuku-u. Kei Rauwhitu e-e, Ki a kite noa-a ake Ta-a u-tu-u, I a te Wherowhero ra-a, Ki a tiriwa-a tia te Taane-e, Kate huri atu-u, Kite Pae ote riri ki Ma-ke-tu-u, Ki oku Tungaane-e, Ki mai e te-e Twi te-e nei hoki-i, Heraro mahinga e-e, He tatari a-a wiki e-e nohia nei e ahau e-e, Ka whano ka too-rere ki to e Eeinga-a, Ka hoki mai kite Ao-o-i.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/PAKIOM18951216.2.3
Bibliographic details
Paki o Matariki, Issue 5, 16 December 1895, Page 1
Word Count
1,124TE HAERE A TE KIINGI. Paki o Matariki, Issue 5, 16 December 1895, Page 1
Using This Item
For material published 120 or more years ago, to the best of the National Library of New Zealand's knowledge, under New Zealand law, no copyright exists in that material.
For material published fewer than 120 years ago, copyright may still exist. Please see our copyright guide for information on how you may use this title.
In both cases, the National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.