KOIA-TENEI [No te 21 o ngara o Hun? 1 Ka tno a K'' ; ngi Malmta Tawl' Teinn ko to "Vliorowhero Tawhia , mo Waikato: I tntn pea ratou nga I te 200 Waihoki ko ki Ilaurnki, i t,n 19 terangi ki tu 200. OHrako Ngati ICahungunu kua tao ko atu ki Uaur.iki; Ara a Peni tp Ua Mairangi, i mai ano ia he whni mai kia kiti- iai tuna TTui ka tu nei ki Hnur.iki. No te ra i tae atu ai, a Kiingi Mahuta, ka Powhiritia ratou o Mnrutnaliu; — "Ko ngn kupu IV 'tin 1-i to i-BKii[iusa |iim«iu» oi m ■oaimm ii n.iiii K i Main tu; I hnng'i tetahi m.ia Whakamanim-iru I'orotaka. he men puliipnhi ki to rakau we to Kara i rmiga •• tare ana. a. i tomo atu a Kiingi Mahuta lviua ko „ ua Iwi i raro i taua whn'-atn'ira-iru. Ko nga kuputonei ote I'owhit'i aMarut.uaHauraki, Hune 21, 1895. Kiingi Mahuta Tawuiao Potatau te Whero'Hero : Haere mai! hapre mai!! haere mai!!! Maere mai ete Kiingi, o Aotearoa o te Waipou narau; e huaina nei ko Nui Tireni, me era atu motu i waho atu. "Haere mai ete Kiingi" Haere mai ki Hauraki, haere mai ki nga haerenga a to mga ki nga motu kua koreroti runga ake nei. Ara. a Aotearoa, mete \Vaip.,„runga ake nei. Ara. a Aotearoa, mete Waip.,„namu:— E whaka-honore atu ana matou ki a koe, __ii i te aroha, I raro i te "Mano" o tou Kiingitaitga e tnu nei ki nga Iwi katoa, e noho ne" runga i te Rangimarie: Haere mai! haere m haere mai!!!: Haere mai ete Kiingi, haria'mai nga kupu a to Tupuua a Potatau, e ki nsi kia mau kite Aroha, kite Atawhai, mete Whakapono, i mai e Kiingi Tawhiao Potatau te .. uwhero, Haere mai koutou ko to KawanataHaora tt-te-ran.gi-a-nini. W. 11. Taipabi. NA MAEUTUAHU KATOA. TE WHAKANUI A KIINGI MAHUTA. Hnni*S7 IS Karangamai! knmuga mail! ka Tupuua. aku Matua, to Iwi kn koutou mihi mai ki Ahau mo nga kupu o toku Tupuna i kiia maina e koutou: "Kia mau kite aroha, kite atawhai, kite whakapono.
E whakanui otu ana' Ahau kia koutou, i koutou mihi niai kia matou, kua tae mai i___ __ nga haereerenga o loku Paapa. E whakanui atu ana hoki Ahau kia koutou mo ta koutou karanga mai kia Ahau, me taku Kawanatantja kua tae mai uei ki tenei waahi: Tena koutou ! tena koutou !! tena koutou '.!!; WHAK.ARONGO mai nga Rangatira nga Hapu Te Iwi katoa e noho nei i Hauraki, nga Taane nga heke. la tatou kua waiho nei hei whare i "—>ha. Kia mau! kiamau!! kia mau !!! "imua railio maku anake e pupuru tenei mea te aroha." Purutiamai! purutiamai!! purutiamai!!! Whakareroa nga pouri,nga kino, nga whaka-tangata-ke Kia pono ai o tatou tinana mo tu Kangimarie. Ka titiro tonu atu Ahau kia koutou. ".ua te Atua tatou katoa e tiaki." K. MAHUTA TAWHIAO HI. No te 26 o nga ra, Ka werohia e Marutuahu, a Waikato, me nga Ngaiterangi:— Ka tu te Haka, a Nguiterangi, me Waikato, koia tenei. Huakina Huakina ra, to Putea a Tawhiao, kia rere Arorangi ki runga ki Aotearoa, a-haha— A homai ra o lwi, kia tuhituhia kite Kawenata: I aue, i aue : Taki ka ri-ri, toru ka-wha! E kei te mata hopukia homai ra o kupu kia Wptc-wctca, Wete-wetea ; A te — a ta— a— tau. 2!■ a mahuc Waikato ka puta rnai Rotokuhu, a-kaha— Ma nga Iwi eki mai koia tenei e koia tone-i. Ma l'are-llatiraki c kii mai k«•• i tonti o Ma Waikato, ma Ngaiterangi, 0 w.ilia k.i linki ki to Kauliang.iuui. 'l'iii-liii Ane:- - 1 t"' 111111 illj■ ■' i o nga Haka a tenui tuk;i
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/PAKIOM18950822.2.9.2
Bibliographic details
Paki o Matariki, Issue 4, 22 August 1895, Page 4
Word Count
606Page 4 Advertisements Column 2 Paki o Matariki, Issue 4, 22 August 1895, Page 4
Using This Item
For material published 120 or more years ago, to the best of the National Library of New Zealand's knowledge, under New Zealand law, no copyright exists in that material.
For material published fewer than 120 years ago, copyright may still exist. Please see our copyright guide for information on how you may use this title.
In both cases, the National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.