Ka tuwhera Te Whare Kauhanganui. Nga Whai Korero a te Kiingi, "KIINGI TAWHIAO, III." Taku kupu ka tu ake nei:— He mea ake Naku mo nga tikanga katoa! katoa!! katoa!!! Kua takoto kite Whare, kei te Whare e takoto ana. Koia Au, i mea ake ai ki nga Hapu e toru nei; Ki nga Matariki, ki nga Manukura, me nga Whakamarumaru, ko te ra tenei ote Wefcekanga; ka Wetekia ka Wetekia ka Wetekia! Haeremai e hoki ki o koutou nei Kainga, ko nga Taonga kua waihotia iho ki Te Whare, kei ruto i te Kete e takoto ana, ruru rawa e takoto nei, iTe Whare; ko tenei haeremai e hoki, mete hoki mai ano te kanohi ki muri; Kei peneina, ka haere atu haere tonu atu, (kao) me titiro mai ano ki muri. Haere mai nga Kangatira o to Motu nei; Haere mai e hoki ki o koutou nei Kainga, ka haere a ka huri ano te kanohi. "Ko Ahau, ka titiro tnnu atu Ahau kia koutou." Ko tenei haeremai e hoki ki o koutou Kainga; Heoi ano te mea nui kn te Tikanga anahe, ka mau tonu Ahau ki tenei, e kore Ahau e wareware: "Kia Ora tonu tatou katoa, kaU>a, katoa. Heoi ake nei Aku kupu." TAINGAKAWA ka hikitia te Whare mo te 2 o nga ra o Mei, 1896. PEN I TEITA. He tu noake tenei, ite mea kua hiki nei te Whare, He mihi atu kia ia e Poroporoaki mai nei ki nga Rangatira o te Motu nei. Taku tu ake ki runga kia orate Kiingi he mihi atu tenei naku ki to tatou Kiingi ki to tatou Rangatira, E hoa kia ora tonu koe, e mihi mai uei koe ki nga Iwi, kua wetekia nei e koe te herenga i runga i o Iwi, Otira ehara ia koe i wewete, na ratou nei ano i hnere noa atu, Ko to hiahia ia kia noho marire, a, Kei a koe ano te tikanga, o te hoki a nga Iwi, Heoi ra he mihi atu tenei kia koe katahi ano ahau ka mohio kua hoki ahau, Hei konei koe me o Iwi I pena ano te kupu a to Matua kia matou ko uga Rangatira i Pukekawa, me tana pupuru, Ka ore ia e pai kia haere i te Po, e ngari me ata noho marire kaua ia e whakarerea, penei i nga Rangatira kua hoki nei, Kati, kua kite atu au ia koe, He tika no to kupu e ki nei, Ka haere |a,) ka huri mai ano te Kanohi ki muri tika tonu to kupu, Ko te whia ranei tenei o nga Tau o te kupu a to Matua pena ano, Ko te mea ano tena nana ahau i kawe mai, e tu nei ahau i tenei wahi, nui rawa atu te ora o taku ngakau i to'ku rongonga atu i o kupu, Ko aku mihi tenei mou kia ora tonu koe. Ka tu ake ko Tanrihana Whareakaka mete Keepa Te Marama kite mihi atu kite Kiingi mete Tau toko i nga kupu a Peni te Ua. Ka mutu i konei nga Korero o te Hui P. MATARIKI. PAMITANGA.
jE panuitanga tenei kia momotia ai |~~| kua tu nga Kai-whakawa. o roto i te Porotaka nam a tahi kua Huaina nei, haunga ano nga mea i panuitia i te 2 o nga ra o Mei, 1893. —KOIA TENEI — HE POOTI KAIWHAKAWA, i tu ki Whakatiwai, i te 14 o nga ra o Akuhata, mo Hoera Nekewhenua, mo Tukua te Eauroha, mo Eawiri te Ua. la Hoera Nekewhenua 08 " Tukua te Rauvoha 35 " Riiwiri tc Ua 28 HE POOTI KAIWHAKAWA, i tu kite lluruhi Waiheke, i tc 13 o nga ra o Akuhata, mo Wild te Karangi, mo Tangihaere, mo Palmra Awatea, mo Avama te Tata. la Wiki te Karangi 60 " Tangihaere 3-J " Palmra Awatea 12 " Aroma te Tata 9 HE POOTI KAIWHAKAWA, i tu ki Hutemii (Shortlunil,) ki Jlauaia, ki Tp Paeroa, ki Te Aroha, mo Hohopa Matui tuua, inn Kerenifueta Takanini, mo Haora Tareranui. la Hohopa Mataitaua 83 " Kereinenota Takauini 81 " Huora Tareranui s(j
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/PAKIOM18950614.2.9.1
Bibliographic details
Paki o Matariki, Issue 3, 14 June 1895, Page 4
Word Count
679Page 4 Advertisements Column 1 Paki o Matariki, Issue 3, 14 June 1895, Page 4
Using This Item
For material published 120 or more years ago, to the best of the National Library of New Zealand's knowledge, under New Zealand law, no copyright exists in that material.
For material published fewer than 120 years ago, copyright may still exist. Please see our copyright guide for information on how you may use this title.
In both cases, the National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.