TE PUKAPUKA A IHAKA TAKAANINI.
Tena te pukapuka a Ihaka UNKNOWN. Na tona pokanoa ki a te tangata mahi, purua ana ona utu tau 50 pauna e te Kawanatangta. Murua iho tona ingoa Kai-whakawa. Eki nei ia ko. '* te mate kua tata inaai.''. Kate male tenei ko> te ngaronga tomHaugao tona lingoa, i nga pufcapuka moni. 'Kia ki trtu'owitou, ki nga hba Maori, heoil mate, to te purunga p titij. Ijebi ano hpki ia teltawanaianga^biumona. ,
.;.. K| a Mafoi Kajipa, : E ,hoa, ; tena koe, Ki a Te Kaijpa. tenafkoe.. Ki;aiTipeßeJSgaiHrek Eboa,.teaa Jtoe* . Ki a H«rj Te ;: \Vbeau. f E .haMao* Jwe* E hoa ma, wbakarojigo jnai« : . INgiupukapufca a : le.Kawana ki. a, ißauaiko.Mo)hi ka > nui le kinq, maua \t\le wlkws heW,. here, kei konei le he e noho ana. Te mate kua tala raai, ka mou a Tatnaii mo Waitaira. Kua kawe aiu ano hokj ki a kouiou no u> tatou j bujbui i Rangjrijji, mo do kouiouikter nga; ki,ieiKobekpbe,ikia .iupa|o (l> .kja.«ftbio» ) kei uruta a|u le, ; haraj.o- Te .Riiipawkinu Heoi lenakahuri.; He kqpu,anmien»inaJt W); kia koutou. Ev hoa ma, baere raai kiakite koutou i keiaoipnajleira, Ismm-m* 9bn Qtaitß*i, kia; piiia iho, koutou v kto (matou; kq ;tej iwu; Tamara ma» e Maib»»,e taloiu E hoa ma, haere mai kia rongo kouXoiiikua lata le he. " . Na Ibaka. Ki a Maihi, ara, ki a koutou,. haere niai lelahi kia- rongo koutou i ; riga korero; ti" nui. ■'.■•■■•• Ki a Maihi Katipa raua ko Tipene,,. Kei Maraeirobia. "
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18630601.2.10
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume III, Issue 5, 1 June 1863, Page 6
Word count
Tapeke kupu
242TE PUKAPUKA A IHAKA TAKAANINI. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume III, Issue 5, 1 June 1863, Page 6
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.