WAIKATO.
Kaore mai te kakarauritanga o te ngakau o nga tangata e aroha ana ki nga iwi Maori, ki nga rongo o Wai kato e hou mai nei. Mea ai te tangata ki a Matiitaera, te tino rangatira o Waikato, ae, he mana tona hei kaupehi i nga tututanga o te puehu a-iwi, i t etikanga pahua, nanakiahoki; otira, kahore kau i kitea tona kaha kite whakakahore i nga malii whakawhero i roto i. tona iwi, kaore hoki ona mana hei patu i taua liunga whai hara. Whakaputa kau a Matiitaera i tana pukapuka panui kia totoia mai te hunga tutu kite whakawa, —taitaia kautia iho e ia te whakatauaki a tona papa, a Potatau Te Wherowhero, e mea nei, "Ko te Whakapono, ko te Aroha, ko te Ture," —heiaha, rere ana te whiu, a, kihai nga iwi i whakarongo kite reo o n«a runanga i whakarapopototia ki Ngaruawahia, hei tangotango tikanga, kia whakaotiotia i runga i te humarie nga whakateneteue o nga Maori. Te take i puta ai enei ki, he kawenga inamae ki nga mahi taikaha o Ngatimawiapoto, o Ngatimahuta, o Te Ngaungau, me era atu iwi o Waikato. Nei ano te.hua o te mahi nanakia e korerotia nei. I te 10 o nga ra o Maehe, tuturia ana he ope, haere ake e rua rau ; noho rawa atu i Te Kohekohe, he kainga tera kei te taha katau o te parenga awa o Waikato, ko te noho
anga ia o Wiremu Te Wheoro, he raiigatira fa/taifia, Whakaaro fiui, 'Ho te liapu ki a Ngatinaho. Whaiio ara i a Te Wheoro nga wKstre mo te _ niahi ahiiwhenua, mo te whakawa ki taua walii, i runga i te tirotirohanga o Te Kohi te Tumu-aki-whakaliaere, Ema nga rangi i kekeri ai te ope ra, i t'aiitangotango ai ki a Wiremu Te Wheoro ratou ko tona iwi. InMmata, kaupapatia iho nga rakau, whakaterekia ana ki Te la hga rakau i meatia hei whare, a.e pehi mai nei, titari ke, titari ke. I te 24 o nga ra o Maehe, ka .malanga ano he ope, e waru . tekau, ringaringa/ ringaringa kau. Te kai arataki, ko Rewi Maniapoto, tae ake kite Awamutu, kite kainga.o Te Kohi, ka mau kite Perehi ta pukapuka, nga reta katoa, me era atu mea, te pouaka o nga pehi pukapuka, nga taonga tangata, me i»ga moni, takoto raw a atn, i Kihikihi, na taua ope ture kore i hiki atu ki reira.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18630420.2.7
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume III, Issue 3, 20 April 1863, Page 3
Word count
Tapeke kupu
404WAIKATO. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume III, Issue 3, 20 April 1863, Page 3
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.