Kua, ata tukua mai ki a matou etahi ote "Pihoihoi," he nupepa hou, i taia, i whakaputaina kite Kura i Otawhao, Waikato. i Kei te tuatahi ko te korero mata* ati o te kai-tnhi, e whakahaere ana i ana tikanga, i ana whakaaro, a no te ahunga mai o nga Maori K ferniS kupu, ka waiatatia atu ki a ratou tona tangi mehameha. Te.fcahi korero, he whakaatu i nga Mno i* te mahi kingi, kahore nei he kupu o roto hei whakakoakoa i te runanga unuunu o Waikato. Kei muri mai, ko te pukapuka a Rata Bahama. E whakaatu anaterai tehe noa ihoo to te Maori tikangai aia e noho mai nei i nga tafeataha o Hauraki* o Waikato Whaiarmßga,—te I*eo ngq,
kai, whare, aha noa. E whakakite ana hoki i nga mate, me nga tikanga marama e ora ai ratou. Kotahj ano korero o te tuarua, ko te haerliiga 6 Kawana Kerei ki Waikato i nga ra o Hanuere kua pahure>ake nei. E korerotia tera i rungai te ahuareka, na te mea, he ata whakahaere ana i nga korero o te Kawana me ta nea Maori, me ehinu atu mea o taua naere nui. Kei te tuatoru, ko te pukapuka mo te mahi pepehi i nga wai whakahanrangi, mete pukapuka hoki a Te Pere, Minita o nga Mahi Maori, ki runga ano ki aua wai whakahanrangi, mete korero mo te ahi i Akaraua i te takiwa kua mahue ake nei. Ahuareka katoa enei korero kite tini o nga kai titiro nupepa. E hari ana matou kite putanga mai o to matou hoa ote" Pihoihoi" iroto i te kaha, no te mea, e kite ana matou e maro atu ana i mua atu o tona aroaro nga mahi whakanui mo te tangata; a ahakoa tenei ano nga pikitanga, hira ake, a tenei ano nga noa riri e hamumu tonu, ahakoa mate ratou i te tika* q te korero, ko te whakaoranga-ngakau tenei mo te "Pihoihoi Mokemoke i runga i te Tuanui, n ko tona ara ano te mea pai r e maro ana kite tihi ote tino tika; a ko nga tikanga e whakahaerea ana e ia, e puta, tona otinga, ko te papa karjroiaia.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18630330.2.5
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume III, Issue 2, 30 March 1863, Page 3
Word count
Tapeke kupu
365Untitled Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume III, Issue 2, 30 March 1863, Page 3
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.