NGA KARERE O OTAKI.
Ko nga pukapuka i raro iho nei, ko ta Te Pura, Kai-whakawa Tuturu o Manawatu, ko ta Aomarere Te Puna, he Kai-tiaki no taua takiwa, i tuhia i Noema 3, 1862. E korerotia, e ai ko matou, e nga hoa katoa o te pai. Te marotanga o te tikanga o te Kai-wha-kawa kia whakamoiritia te rangatiratanga o te Ture, a ko te mahi langatanga o te Kaitiaki kite whakamana i nga kupu i tukua atu ki a ia, e whakakite ana i te ata tau o te tikanga hou mo nga Maori, a nui atu teoranga ngakau ki aua mea ka taia iho nei. feEMORANDUH. Tenei te tukna atu nei te pukapuka a Te Aomarere Te Puna, he Kai-liaki, e wbakaatu ana i te whai mana o nga Karere wbakalu liou, ki Otaki, i runga i nga warati mum taonga e wha i tukua eauki a ia. . £ ata pai ana taua pukapuka, a ko aku mea i ki atu ai, oti katoa. Nui alOjfcoa te tika o te mahi o nga Karere. Ko laku mabinga tuatahi tenei kite muro i nga taonga tangata Maori. Ko te mom o te wbakawa i murua ai nga taonga, 26*. 18s. 4d. I mea au kia toru.ttjtua warati e hoki ka« mai; ko tenei, kualitl taua moni katoa. No tenei ra ka tae mai te Katipa kite tuku t aua moni ki oku ringa. Tatanga tonu tenei mahi, pat tonu tenei mahi te whakaoii e nga Karere Maori. Me he Pakeha, kibai pea i mana, ekore hoki e aia maiau .ratou ki .nga taonga o tenei tangaia, o tenei tangata. NaTßPmu, Kai-whakawa* Manawatu, Noema 5,1862.
Otakf; Noema 5,1362. KiaTePura. E hoa.—Teaa koe. Kua 4aeT*uaj:jsga Warena ki a au—*ua tukua otu e au jag* Perihiroaoa kite hoatu i nga Warena. ki nga tangata i a ia nga taonga a Ika, : .; Kua utu katoa ratou i o rsalou rongotaiima. . .' ] ; ]
—Ko a Te Aranga kua riro i a Ika. I a *ka ano hoki nga moiii e takoto ana, be utu no tc reti o tona whare. Ko nga mea i riro mai ki au, e rna tekau ma lahi pauna, tekau ma iwa hereni, me tekau kapa, ara, £ll. 19s. 40d. Me homai e koe ki a Aperahama, Porihimana, e rua kapa, kei ro.to i ana mbnh • ■ -,,'■ '■'■■". E hoa, kua lukaa atu e an a Aperahama, Porihimana, kite pikiiu atu r nga monl, i nga Warena, botch : * //* V E froa, ko enei Warena naku anakei maHi/na'niatdn ko aku Porihimana. Kia lae mai koe kaialri au ka ata korero atu ki a koe. Naku, &<•., Te Aomarere Te Pun X;'! Ki a Te Pnra, Kai-tiaki. Kai-whakawa Tuturu. • . >: ■
Na T« Moroati , *.£8 -.A to ■: Na Hape Te Horofeau . .13 3 6 ! Na Hakaraia . ... . . 001$ ;■*•* Na Te Aranga .. .. . .486
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18630330.2.17
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume III, Issue 2, 30 March 1863, Page 21
Word count
Tapeke kupu
463NGA KARERE O OTAKI. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume III, Issue 2, 30 March 1863, Page 21
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.