TE PUWHA.
Ka whakatakotoria nei kite aroaro o nga hoa Maori, he mea hira ano ki a ratou, kite hunga e ngaki ana ite whenua. Ko te mea e Kiia atu nei, ko tera taru nanakia, ko te Puwha, e toro haere ana hoki kite lini ote wabi, "a kite mea, ekore epauaiiatia tona linelineinga, ka hoki haere te whakatupu" i nga mea o te whenua. E matauria'ana ko te tika tenei, ma ia whenua ma ia whenua e whakatupu i nga kai e ora ai ia iwi ia iwi, tangotangb atu hoki hei hoko ki nga whenua ke, kite mea ko te tikanga lenei o te iwi kia piki ake ratou kite whairawalaiiga. He iwi whakatupu witi te Maori, nui haere ana ta ratou mahi, a te ata tangatanga ratou i ie kaha o te tupu mai ote runa mete horera ki o ratou mara; otira kite nui ake to ratou rarurarri i.auu. tarn, hira rawa ake hoki to ratou mahi, to ratou taiina, me to ratou moni e pau ki runga kite tahiiahinga 6te puwha, kite kore nga Maori e whakauruurii ki ngaPakeba kite whakangaro. He aha noa iho kite Maori te Taima, inahoki e wuaroro tonu ana ki o ratou kainga, me ei*a atu wahi: na, ko te mahi ngahatt lenei mo ratou ko te topetope kia mate te puwha i ie ordkokiienga ki o ratou whenua. Kite oti lenei, nui rawa atu te pat e ahu atu ki nga langata kaloa o lenei motu. Kauaka te Maori e mabara kite utu mo lenei mahi, kia koa, kia raununui o ratou whakaaro„me whakapa o ratou pokohiwi kite wira hei painga mo te katoa. Ko le hiahia tenei, kia kaua e taringa roa te Maori, engari kia tirhata tonu te mahi, hopu *ionu atu kite kalieru, hei tahi i te puwha i mua atu o te puanga; no (e mea, e mohiotia ana be bahga hua tiniiini te puwha, ko te hau hei kawe atu i te pua taea noatia nga maero kotahi tekau e rua lekau te niamao i te wabi i tupu ake ai. Tera be pukapnka Kawanatanga i tuhia i ie 37 o nga ra o Hanuere, e lino tohutohu ana i nga Ukanga ki taua mea; a, e ai ko te hiahia, me tangatanga te mahio nga iwi Maori pula jioa, me mahi tahi me nga
Pakeha, kite whakangaro i tenet taru e whakapiki liei I leara o te kai ngaki wbenua, e wiiakaapiapi nei i le nui wbenua niomona. Ko te korerb lenei o te pukapuka i meatia alu ra:~ " Ekore rawa e taea i naianer e le Rawanatanga .le pehi i tera laru nanakia, i le Puwha, kite kahore nga langaia noa epa raai ki le mahi; na konei i raeaiia aij e fcoa te Kawanatanga kite kite, ratou, e wbakaunmru ana nga Pakeha ngatahi ko nga Maori, i roio i nga robe o Akarana puta noa, e pa ana kite wbakangaro i laua tarn; kite kore, ka waiho tera mea liei taoarai mo nga mahi ngaki wbenua a le Pakeba a le Maori."
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18630212.2.9
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume III, Issue 1, 12 February 1863, Page 6
Word count
Tapeke kupu
512TE PUWHA. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume III, Issue 1, 12 February 1863, Page 6
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.