TE MATE HIAKAI KI INGARANGI.
E matau ana ano nga hoa Maori kite mate o nga iwi o Rakahia, me era atu kainga i Ingarangi e ngaua kinotia mai nei ete hiakai. Hira ake i te kotahi rau mano nga tangata e noho noa ibo ana, kahore e wliiwhi rnahi. Te take, lie iti no te katene whatu kobeka kite whenua matua, ara ki Ingarangi. Takitahi te kaipuke uta atu i taua mea; na te pakanga ole Marikena ki a ratou whaka-Mari-kena i kore ai. Ki le mea e hira ana nga mate o te ao, kibai ano te langata i wareware ki lenel hanga, kite aroha. Kokirikiri ai nga likanga a te langala e take ake ana i te pai i runga i nga buarahi lini. Tona pulanga, he whafcapuakanga kupu aroha; tona putanga, he whakaaro; tuna pulanga, ko nga hua tuiuru ote aroha. Tana homaiianga o le moni e Ingarangi, e nga riri tauiwi atu, ehara i banga. Nga rau, nga mano, mete rere-a-wai te reinga atu, ki le kawe i tana mea hei o ma te iwi rawakore, i turaturakina ra ele male kai. Whakataua ana a muri, e nga whenua o Atareria, na te aroli.i
i kukume; a rere tawhefa ana nga Pakelia e noho i Niu Tireni nei ki taua tikanga whakaora i o ratou teina e bihinga mai raj» Te -wbakamoemiii aiu nei ki la nga Maori kobikohinga, ki Puhoi, i Mahurangi, ka taia nei kite Karere Maori, mete kupu o tetahi Pakeha noboia taua wahi. Pukapuka tuhrtuhi i Okelopa 12,1862. "Te whana atu na taku pukapuka kite Peke Uniana, mo nga moni 41. 18*. kua oti te kobikobi eau mo nga kai maiii o tawahi e patua mai na e te hiakai. r Te apiti atu nei nga ingoa o nga tangata na ratou ada mom. Kia malau mai koe, ko au snake te Pakeba o tena pepa, ko te bira o nga ittgoa no nga tangata Maori o Puboi." Te pukapuka whakaaiu i nga tangata i Kiia ra »."■
Te Analini (Pakeha) . 1. 8. . 2 0 d. 0 Turiwbati. . 2 0 0 6 6 6 6 6 Takamai. 0 2 Wanatarne . Ino Pene Palutu . 0 2 . 0 2 0 2 Turuhira ... 0 2 Henare Winiata. . 0 1 w 0 Piia Ngaruaki . 0 \ 0 Te Pua . . . 0 i 0 \ 0 o Haria .... Kawhena 0 4 0 6 Piri Parens . . 0 0 ilui katoa. . £4 18 0
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18621216.2.7
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 15, 16 December 1862, Page 3
Word count
Tapeke kupu
402TE MATE HIAKAI KI INGARANGI. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 15, 16 December 1862, Page 3
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.