MAKOARE TE TAONUI.
E kite nga kai titiro, i runga i tetahi atu wharangi o tenei nupepa, te korero mo te matenga o tera kaumatua rangatira, o Makoare Te Taonui. I hemo ia ki Hokianga, i te 20 o Hepetema, 1862. Ka laia e matou be pukapuka mo lona matenga, na lana tama, na Aperahama Te Taonui. Tana homaitanga o te mobio o lepa tangata, nui atu. Inawhai ano i manaakia ia e te Pakeha ngatahi ano ko te Maori. Kd raua ko tona papa kua mate ra, etahi o nga mea matamua i rere alu ki te karanga ki ula ki Niu Tireni te Kawana tualahi, a Kapene Hopihana; ai te whainga i te pilo whakararo o te molu nei i 1846, i uru tahi raua ki roto ki a Tamati Waka Nene kite hapai ite taba kite Kawanatanga. " I tu kino a Aperahama i te mata i roto i taua pakanga, a, pangia ana e te male, iwi kore noa ibo i reira, te kaha kite mahi, bei oranga mana. Ka tupu le whakaaro i konei kia whakaluria he kura mahi mona, mo nga tamariki hawekaehe, na te mea, be mohio ia kite wbika, kite reo Pakeha hoki. lie kuranga ai o nga lamariki, i puta te whakapai mona i nga maiua, i nga kai tiaki o nga tamariki; olira, na te haere keoetabi o nga matua, na etahi atu mea, muiu noa tera mabi, kihai i ala pakari. Ko te mea ia, i hohoro te matau o nga lamariki i tana wbakaakoranga. Muringa ibo o lera, anga ana te mabi kite whakaako i nga lamariki o tona kainga ake, a na tana mabi ata lika, k me tana jnahi whakauaua, puta ana i nga
tangaia kaloa e malau ana ki a ia, nga.kupii whakapai." * Nei te pukapaka i mealia ra Utakura, Hokianga, Hepeiema 20, E hoa e te Kawana, — Tena koe. Tenei ano taku kupu ki a koe. Kua mate to laua roatua a Makoare Taonui, i tenei ra ile 200 Hepetema, i tenei tau ano; a, kei te noho pouri nga whakaaro i tenei lakiwa. Ekore pea leiahi tangaia e rite ki a ia i muri i a ia te rangimarie. E wbakamoemitiiia ana e nga iwi katoa o Hokianga nei i nga ra kaloa o tona oranga, a tae noa ki tona nohoanga i runga i te lure. Ko tana kupu tenei i mua atu o tona maienga: *• Kia piri lonu kite Pakeha, ki ate Kawana, ki nga ture, hei tiaki i a koutou. Kei mea kouiou he toa o koutou nei tupuna; kahore, erangi he rapu i nga huarabi katoa 0 nga whakaaro, i le mea e noho ana i runga 1 te rangimarie, mo le tae rawa ake ki nga wa o te kino kua oti noa atu nga whakaaro te rapu i te mea e noho rangimarie ana t koia ou tupuna i meinga ai he toa. Tena ko nga iwi kaloa, ko te paanga ano kite kino, ko reira rapu whakaaro ai, rapu rawa ake kua male. No mua enei ritenga." Heoi ano ana kupu. Na tou hoa aroha, Na Aperahama Taomui.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18621216.2.11
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 15, 16 December 1862, Page 6
Word count
Tapeke kupu
521MAKOARE TE TAONUI. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 15, 16 December 1862, Page 6
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.