KO NGA TIKANGA MO TE MAHI.
1. Ko nga mahi katoa kihai i whakaritea i roto i enei tikanga e takoto ake nei, ma te Tumuaki o te Runanga e whakarite. 2. Ko nga ra mahi mo te Runanga koia enei:—ko te Mane,'koteTurei, ko te Wenem, ko leTaite, me le Paraire, kite kahore e whakaritea kelia e te Runanga. 3; Ko ie ; tekau 0 iiga baora i te ala ka noho ie Tirmuakr 0 i& IhinJtnga ki tona nohoanga, ki te'kahore,tetahialii baora i whakaritea e le Runanga. 4. Ki tc pahure te bawhe baora kotahi, i muri iho i te haova *1 karangaiia nei, a kihai i kitea mai leiiuhga lokowha hei whakarite mo te PoJrdma, Wranukuhia e te Tiinutal' ote Runanga le litiihuinga kite lraora whakaritea 1110 le aonga 0 le ra. 5. E lonio noa mai le whakarong korero ki eti"i huihuinga, ko le mea ia, kit; liiahia leiahi 0 le Runanga kia lioki aiu ano jlaua hUngu ki waho, me touo aiu e le Tumuaki kia hoki ki waho. • 6. Ka imuu te whakahua le inoi e whakaritea mo te Runanga, me korero me whakaae nga luhituhiriga 0 lera huihuinga. 7. Ko nga kupu whakaari kua oli i uitia ic whakakiie mai, ko konei whakaarohia ai. 8. Ko nga kupu whakaari uto lera aiu huihuinga, me whakakiie mai i rolo i nga wa kaloa, e aiea ana be wbakapuakangu ma>. 9. Ki le wbakalika leiahi 0 te Runanga ki te korero, me ahu aiu tana korero ki ic Tuniuaki 0 le Runanga. 10. Ko nga korero whakahaere likanga katoa mo le Runanga, ma te Tumuaki 0 te Runanga e wbakaoii. 11. Ma te Tumuaki 0 te Runanga e ala litiro te tangata e korero ana, kia tau tonu ana kupu ki runga kite timalanga 0 tana korero, aua e koiiti ke; aua ano hoki tetahi e wbakararu i nga korero a tetabi. 12. Aua e luarua te korerotanga a te tangata i rungai te likanga kotabi, erangi ka nobo komiii le Runanga, ki tie liiahia korero leiahi, ko kona, whakaaelia ai kia laki rua ona korerotanga. 13. Ko te kupu kua hurihurihia, kua whakaaetia e te Runanga, aua ano e luarua wbakaputanga mai i rolo i nga ra o taua Runanga, a kite whakaaria, kite tautokona mai te kupu penei, aua e whakaaelia e te Tumuaki* 14. Aua e tirohia le kupu whakaari a tetabi, kite mea ekore taua kupu e tautokona ake. 15. Kite whakakilea mai tetabi pukapuka whakaari mo te whakariienga komiii
whiriwhiri, me tnlmuKi ki taua pukapuka whakaari nsa jngoa q nga langaia e hiahiatia ana mo taua komhi. •16. Aua e whakaaetia e te Runanga wiahi lure, kupu whakarileriie lure ili, aha nfta ranei, i te mea kahore a»o eaei tikansa i whakarltea:— (I.) I kiia kin fcoreroiFa tudfnhiiia. (2.) I hurihurihia laki:ahiiia e le komlti wbakarile ole whare Uaioa. (5.) I hopalnga i runga i le likanga i korerotia e taua fcomiii; aua ano hoki e whakaputaia keiia etaiii o nga tikanga o teialii lure i te mea kahore ano i kpmiiiiia e le whane katba. 17. Kite hiabia te Kunanga kia apilia ano etahi u Tikanga mo lemahi" ki enei kua tu nei, e aliei ano te pena e ralpu.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18620920.2.9
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 14, 20 September 1862, Page 15
Word count
Tapeke kupu
539KO NGA TIKANGA MO TE MAHI. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 14, 20 September 1862, Page 15
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.