TE HEMONGA O MERI HAU.
"I te 9 o nga ra o Hanuere," e ai ko Wi Hau, i roto i te pukapuka tuku mai ki a matou i enei o nga ra kua pahemo tata nei, "ka hapai nga toko o te rangi, ka mutu te karakia, ka haere a Meri, engia ano, k» idua oranga i penei me to te lini. I mea alu au kia wbokaekea te hea kite hoiho, bei kawei a ia ki lewhenua i hiabiaiia ra kia iae ia, ka 1 mea mai, ekore ia e pai ki le boibo, engari, me haere a-waewae. " Roaroa ibo, ka aru atu au i mnri i runga i te hoiho. No te ekenga ki le hiwi, ka kite am au i a Meri e haere ake ana, kibai i matara te pikitanga ka hinga. Karanga alu ana au, «E Meri, e Meri/ kibai i 6 mai; i binga whakarere ia, a moe tonu alu i taua moeroa i te male." _ E ki ana a Wirerou ttan te rangatira o iSgaitaura, le tabu b Me>i e nbho ana ki Wailangi i Tokerau, e mea ana ia, pa rawaatu le male kua rite noa am ie wairua mo taua baere whakawebi, i>a le me*, "kbtana majii ne inoi tonu i teab? i te pp taea nbatia tona maienga," i muri ibo o tana moemoeai te 19 o nga ra o Tibema, 48611 Na te mea e lino manaakitia ana te moemoea ete Maori, a na te mea boki kua ki mai aWi Haute boa ole wahine kua male ra, kia taia kite nupepa, ka whak'aae kia fmuiua, me kore ranei e puta ne'kupu i rolo bei ako mo te tangata. Kite mea
ma nga kupu whakamahara mo Meri Han ewhakaiahuri ke nga iwi o Tokerau i le waiftiro e whakamimiti nei i a ratou, me la ano tena ki tenei nupepa; a, kia hieioga aiu, ka ahuareka ke alu i reira o ratou moemoea.
Te Moe a Meri. Moe rawa iho au e rere ana au i te takiwa oterangi. Ka Uiiro ibo an ki taku lahu marena etu ake ana. Ka boki ibaau, ka mau ki laku taba, ka okookina ki aku riqga, whakamaiau noa, kibai laea. Katabi au ka mawebeatu ki terangi, ka tapoko aaki ona kuaha. Ka kiie au i nga anahera tokopua e tu ana, me nga kakabu ma. Ka litiro au ki te taba o te kuaba, ka kite atu au i taku tatnahine i a Raiha. Ka wbai alu loku reo ki laku tamahine, ".Kei'te rangi koe?" Ka mea mai ia, '•: Ae." Ka whai mai i konei te reo o te bunga tokorua, nga kai liaki o te kuaha, " 1 haers mai koe i te maienga nui, ile ao kaiba?" Ka mea alu au, " Ae." Ka mea mai raua ki au, "Haere e boki, kia whai lakiwa koe." Na, boki mai ana au ki te ao maori, hoki mai ana taku ataranflt ki au.
He Tangi mo Mew, NatomTahu. Homai te aroba, Kia ringia iha be ruaitaraonga* Kia baea iho, Te-kiri awlii aie, i. He paenga paraoa, Ka takoto i te tahua e, i. Haere ra e Meri, He huinga iwi koe. Kowai Hei riwhi i muri i a koe ra ? Hatt raranga ooa, i rolo b Piriwai; Ka maemas koa Te tanra i Papakura e, i. A nobo mai koe, TepnkeiTiriae,i. £na, i. Lena wnana atu na, ekore e bokl muj
CPOKO It, . Kai kinikini ai, Te mamae i ro.to ra; Ekore riakina e, i. Pakuku ana le tad 0 lata ate ra e, L E au rere noa, Te ra e whiti e, i. Ka tere tainui, Ka marewa r te rua e, i. Ekore koee ora, He laura here mai, Te bau o Tangaroa, le bau ki a Tu, na, i« upoko nr. Takiii ko te ata, 1 haere ai te makau e, i. To uru i piua, To mala wbakarewa, e, ?, Kitea i reira te uwbi a Tarakawa p, r. To raaia uraura,—taku pibaroa e, i. Taku k'uru pounama, be kurutongarerewa, na, i. OTOKO IT. Tera tewbetu, Kapokapo ana mai e, i. Me he mea.koteipo tenei ka bokimai e, i. Manianianoa Taku lurangaiboe, i. Muwai e titiro 1 f e wbakatuare e, i. Maoihi kai pta, I horongia pea e, i. Taku wbare rangaiira no runga i te I bui te rangiora, [biwi e, i. Koncou kite rangi e, i. Nau i buri kino I kai momolu ai Te tau o taku ate e, i. Kaore nei aku kowba, Kua wbiti aiu koe ra e, i. I le male ki le ora na, i. Na Wi Had.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18620820.2.14
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 13, 20 August 1862, Page 12
Word count
Tapeke kupu
768TE HEMONGA O MERI HAU. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 13, 20 August 1862, Page 12
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.