WHAINGAROA.
Ko te pukapuka i muri iho nei kua tukua mai e nga hoa Maori o Whaingaroa kia taia. Na, e kitea nei, i noho runanga ratou kite whakatakoto ture; a, kite mana i a ratou ala mea, ka kore noa iho te nal o te pobehe. o te ngakau mamae.
Me ki alu matou i konei, ekore e taea ic tuku ki nga wharangi o te u Karere Maori" nga pokapuka kaloa e lakaia mai nei, na le mea hoki kibai i ahaa wbakaaro te tini o nga korero e tubitnbia nei. Kauaka nga hoa e kaweriri, ki le whakarerea etahi oa ralou korero, he whiriwhiri boki la matou i nga kupu e lau ana kite ara ote whakaakoranga, ote wbakaatiuarekatanga. Na, kua oti te wbakapuUi te pukapuka i tukuamai uei e nga hoa o Whaingaroa; ko te take i pehia ai teiahi wabi, ma ralou e ata titiro ki nga korero kua oti ibo nei.
HGA TIKANGA 0 TE RUNANGA. Hurae 7,1862. No te whim o nga ra o tenei marama ka buihui nga tangata o te Runanga o Whaingaroa ki Rangikabu, kite hurihuri. kite whakaaroaro i nga tikanga mo nga lure o nga takiwa-iti; a, kua kiiea e taua Runangahe tika aua tare. <. E lino wbakaae ana taua Runanga me here nga poaka, me kawe atu ki tahaki. 2. Me banga te taiepa nui kite Kate, kia pula ki Pangonui, hei wehenga atu i te poaka, i te hoibo, kau ranei. 5. Ko nga taua Maori kua wbakakahorelia. <*. Na, me wbakatakoto ano he tikanga i roto inga takiwa mo nga wbare. E wha ruma ka wehia i konei mo te tane raua ke le wabine, mo te manubiri, mo te takakau tane, mo te wabine takakau. 5. Ko nga taonga o tetabi tangata me tuhltuhi eia kite pukapuka, ka tuku atu e ia ki ona hoa pal bei tiaki; a, kite wera tana wbare, ma aua pukapuka e whakaaiii le maba o ana laonga, me nga uiu ano i bokona eia i mua. 6. Rote keti ote taiepa nui kite rort kaua e wbakatuwheratia. Kite kore e tuiakina, a, kua kitea be bara tona, a, me bopu taua langata, me kawe ki nga Kaiwbakariie. 7. Ko te wbenua reti, me he mea he boibo, kau ranei, ko te utu mo te mea koiabi, kaua e neke ake i 11. iO*., kaua e boki ibo i U. mo le lau. 8. Teiabi tu reti mo te wbenua kua oti te taiepa kua oti te rui ki nga taru'pai, kite wbakanohoia be boibo, be kau ranei, te utu mo te mea kotahi, kaua e neke ake i te ol>, kei boki ibo ranei i te 2f. 9. Waka tere i te langata, kihai i tukua te puoga. i berea ranei, me be mea waka hou, lawbilo, be man ranei; le ritenga utu Imo te tana koiabi, kaua e neke ake i te kaua ano e boki ibo ite 41. Kite mea ranei be waka pakaru, e lata ana ranei ki le
pakaru, kaua enekeakei te 40*., kei hofci iho ranei i te s*. teriieoga utu mo tetana kotabi. 10. Tango pokanoa i le hoibo. Ki le mea ka tangohia noatia te hoibo o letahi tangata, hei eke mana, te utu mo le raaero kptahi e baerea ana e ia taua boiho, 4*. ii . Kuri ngaa tangata. Me patu; kite kore e bomai kia paiua, me tono he ulu i le tangata nona le kuri.. Ki le kore e bomai e ia te ulu, me kawe e te tangata i ngaua ra kite Kai-whakarite whakawa, mana e whakatutuki ia raua korero. Ture luatabi. Kite kore e kawea alu nga poaka, kau ranei, boiho ranei, a ka bara, me kawee te tangaia nana-aua.kai i kino ra,Jci le Kai-whakarite wbakawa, mana e whakarile. He mahinga naleßunangao Wtiaingaroa o Te Akau, Hami Whakatari, Upoko ole Hunanga. Ki Akarana, kia perehtiia. kia- puia mai he lure ki o matou lakiwa.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18620820.2.12
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 13, 20 August 1862, Page 10
Word count
Tapeke kupu
656WHAINGAROA. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 13, 20 August 1862, Page 10
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.