"Ko nga pukapuka papai, o penei ana me nga hoa pono; te whakarere i a tatou—te mutu te ako—te whakatina."
Tera o matou hoa Maori e matapouri ina rongo kite tahuritanga o te tima te Parera Ma, i eke kite toka i Waioranga, i te tai rawhiti o Niu Tireni, i te ahunga atu ki Poneke, kite kawe ia Te Pokiha me ona hoa Runanga, me etahi atu tangata o te Runanga nui^ I te Hatireiy i te 28 o Hune, ka mahue a Napiere i taua tima, he muri marangai te ta, tetere otepuia ra 10 maera ite haora kotahi. no te aonga o te ra, i te puaotanga o te ata ka pa te he ; a, e rua te kau meneti i muri ilio o te ekenga, ka whakakukuria te ihu o te puke ra ki uta, ko te. wai i reira i eke ki' te paparunga o te riu, i te patu i tauaraitia ai te wahi kite ihu. Na te paki, na te iti o te ngaru i tatalii, ka eke pai atu kiuta nga tangata eriina te kau, hira ake ranei, i mua atu o te tekau ma tahi o nga haora. Ko nga kakahu o etahi i mahue, ko nga moni o etahi, hui katoa £IOOO.
" Te Waimarie o te oranganoatas5 a 0 fig® kai eke, me nga heramana"e ai ko te Niu "ka waiho hei tohakamiharotanga nui mo te ngakau ki nga tangata, inahoki, hetahatahaahiiakiHo, a, na te tangata noa ano. i orsi%oa i tera tu tahatika." Mun tata iho o te ekeiiga kiuta ka wtakajnine te iwi i tahnri ra ki te wharau nui: a, na te E&i-whakawa | nui, na Te Anei i korero te tuaono o nga upoko o Hoani rongo pai, i nga kupu whakaaroha e penei ana "Ko ahau ano; kei webi koutou," a ko tenei inoijtika, rangihuriiarie:— ■■ E te Atua kaha rawa, atawhai, pai hoki, ko tau mahi tohu kei runea i au mea katoa i hanga ai koe; otiia, i whakakitea putial mai kii a matou, i tauaraia nei, i roto i to kaha, i to whakamiharotaoga. Kua whakakitea mai e ko® ki a matou, ngahanga whakamataku, nga mea miharo 1 roto i te hohonu, kia matau ai matoohe Atua uekaha koe, atawhai hoki; a. kia matouaikito kaha, ki to kakama Jd te whakaora 1 aratou e tapapa ana ki runga ki a koe. Kua whakakitea mai e koe te rorongo o nga hati, o nga moana ki tau ki, kia akona ai matou e aua j l ® whakaraana.i tou reo, amuri &ko nei, a, kia mahia tau ture. Na, ka whakapaingia ka whakakororiatia tou ingoa e matou mo to mahi tohu kite whakaora i a matou ite tatanga kite mate ;a, e karanga atu ana. kia whakaraohiotia matou ki to mahi tohu, me matou i mohio nei kite tutatanga ote mate. A, homai he ngakan e hohoro ana kite whakapuaki i nga whakawHetainga ki a koe, haula o matou ngutuj. engari i o matou mahL kia kaM ake ai ki te.whak&mana i ou ture tapu. Kati tonu mai tau pai ki a matou.: ko matou kua whakaorangia e koe kia mahi i roto rte taipu, i tetika, i nga ra katoa o to matou oranga mo ta lhu Karaitt to matou ArikL Kaiwfaakaora. Araene. - I te wiki muri iho kalioake ki ruriga nga whakawhetainga nunui i karakia o Pbneke, hei inea pouri. §* mo teua
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18620720.2.3
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 12, 20 July 1862, Page 1
Word count
Tapeke kupu
568Untitled Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 12, 20 July 1862, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.