MATENGA O MOEHAU.
Ko te mahi i enei o nga ra, he tuhituhi i te matenga ote tini o nga hoa Maori. Ko ehinu, he rangatira nunui, ki ta te Maori whakaaro; otira, kahore ona tirohanga o te mate, kite nunui o teiangata, kite iti ranei, tataka haere ana letabi me tetabi a o latou boa kite poka, a, nawai ra, tu kau poa taiou i roto i te ao, me le rakau kotabi irunga i te cilii o te man nga, e wbatiia noatia ana nga manga e le hau, a, puia mai ana le pokaka wliakaniutunga,ailau! ka binga kei raro, lakoto ana ite pueba. Ko te rite tenei o nga langaia katoa, a tera e ki nga hoa Maori, me matoue ki nei, ko te ara ano tenei ole matau nui, kia wnakaotlolia nga tikanga i naianei, e baere pai atu ai ki (era ao whakamalaka. Na, kia ata ki atu ®3tou ki nga boa Maori, kite tika la ratbu mabi i tenei ao, ka tika hoki to ratou mate; a, beabakoa hinga le rakau. ka pibi ake ano, ka lino tupu i te amurilanga, kahore Jie lataiatanga ole kurupopo. 1 puta ai enei kupu, he taenga mai no te korero, kua mate a Takn Moehau, he kavinatua nuilia anai.rolo ingaruMaori, a, he taogaia imAuaakitia, e te Pakeha, e te tangata Mtfori* u vi
He rangatira no Te Hikutua Tak« Moehau. Ko tona kainga, koWhirinaki, he awamanga lei ano Hokianga. Ko ehina _o enei bapu kei Tokerau, e noho ana, ko Waikato te rangatira e noho nei. Ko Hauraki, rangatira taitama, ala ahua, i mate ra ki Waikari, i roto i te wbainga ki te pito ki raro, i tona whakaboaianga ki tie Ingarihi, a, i whakahuatia ia i runga i te kupu bonore i teiabi pnkapuka i laia, i naia taia nei, ki Akarana,—no te Hikutu ano ia, hewhanaunga ki a Moehau, kua mate ra. _ E ki ana a Nukn, lama a te kaumatua ka riro nei, i mate te papa ki Puriritahi, i le 19onga ra o Maehe 1862, a nui atute tangi ki a ia. Ite tatanga ai kite mareretangji ka porokina e Moehau kia wbakatata am te lama kr te taha o te moenga, a, ka mea ake. " Hei konei ekoro hei te kainga, bei paengaenga ma te langata i muri i au; heoi ra ekoro, ma te lure koe e tiaki; ma te Aliia koe e ruru ki ona pukeke. E koro kia ata noho; beoi ano tau e tiiiro ai, ko le putanga mai ote ra." Ko le waiata tenei:— E wbiti etera e maene kite kiri; I Wbakahoro ki runga ra, &c.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18620720.2.15
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 12, 20 July 1862, Page 4
Word count
Tapeke kupu
441MATENGA O MOEHAU. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 12, 20 July 1862, Page 4
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.