HUIHUI KI KAWHIA.
Kawhia, Maehe 14, 1862. He panuitanga tengi, kia rongo nga iwi katoa ote motu nei, te Maori mete Pakeha. No te rua o nga ra o Maehe, i turia ai te runaoga o Ngatobjkaira, i tuna ki Paiajta. Ko nga torero wo nga MW* a. te wwaqa ka mabia nei mote k**<*. Te taogata toatabj kua koraro, ko Kingi Kikikel. Kq wm knpo tensi; We mmo katoa Ngatibikilro ki * pto ki ie i«aru oie
kupu a le Kawano, ara, ki a le Kuini. Kaua leiahi e noho i waho, kaua e tnahue leiahi o tenei ingoa koinlii; me uru kaloa kaloa nga lane, me nga wabjne, me nga tamariki, me nolio kaloa ki raro ki le maru p le lure ole Kuini. Ka mulu ana, kei runga ko Wiremu Te Ake. Ko ana kupu ano, rile tonu. Ka mum ana, kei runga ko Haurua. Ko ana kupu ano, rile lonu, Ka mulu ana, kei runga ko Te Remi. Ko ana kupu ano, rile lonu. Ka mulu ana, kei runga ko Te Tapihana Tiriwa. Ko aua kupu ano kaiahi ka puaki tana kupu: Kia kotahi ki le whakapono, ko ia anake, kahore nga mea raruraru, engari ka lika te kupu a te Kawana e mea nei kia orate tangaia, kia aia noho i runga i te rangimarire i te ahu wlienua. Ae, e koro ma, me ahu talou ki kona kite lure o te Atua raua ko le Kuini; ae, me ahu talou ki reira. Ka mulu lana, ka whakatika ko Hone. Weiere, ka mea alii ki a raiou: Ae, ahu mai nei. Tenei te ara pai, ara, na kouioti ano i kite tenei ara. Ae, ahu mai nei, katoa mai, katoa mai, kaua tetabi e ma hue atu i lena huarahi, engari ahu mai nei talou ki le lure kua oii nei le whakatakoto e Kawana Kerei. Kaua talou e tofa he ara ke, engari ko le ara tenei kite ora mo talou, iho a latou tamariki i muri i a talou, kia waibo iho ralou e tatou, kua noho lika, kua ora, kua wbiwhi ki nga taonga 6 te linana mete wairua. Kahore he ritenga Kingi i uru ki roto i tenei korero a mulu noa; i peia katoalia aua ritenga poliehe i taua koreroianga nei, a mulu noa. Kaiahi ano au ka kite ka rongb i te korero i tae ki tona olinga, i mutu pai, kihai i raruraru, a mulu noa tu ana le ae a te kaloa ki a te Kawana, kaloa ratou me a ratou whakaaro katoa, katoa. Koia ahau ka luhituhi ai, kia rongo.nga iwi katoa, ekore hoki e pehia e au nga mea lika kaloa. Ka in kua aiu nei ki to maiou Minila, ki a Hen a re, mana e luku atu kite perehi Na Hbiifi Wetere.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18620701.2.11
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 11, 1 July 1862, Page 8
Word count
Tapeke kupu
468HUIHUI KI KAWHIA. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 11, 1 July 1862, Page 8
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.