Ko nga iwi, e penei ana mete ao e nohoia nei e ratou, e mau ana nga tiwha pouri, me nga tiwha marama, e whakapumautia ana hei toka whakamaharatanga, e tohutohu haere ana, i nga mea e whakapurerotia ake ana, i roto i nga wa torengi whakarere kite po. Kahore he piwatawatata o te kikorangi o Niu Tireni, i mua atu o te takahanga-a-wae o nga iwi Pakeha ki uta. Ko eliinu o nga mea i karangatia hei toka-tu-mauia, ko te tahunga ote Arawa; ko te hih'ingatanga i muri iho ; ko te whakakauikatanga o nga iwi Maori, i tera taru oho rere, i te Rewharewha ; ko "Te Noanoa," i te whakaraweketanga ki nga tapu a namata kia noa ai ; a, i muringa iho nei, ko nga parekura whakamataku, o Tauralcohia, o Mokoia, o Te Whetumatarau; whakatauwharewhare mai ana te pango o nga atarangi, ki runga kite motu i whakawairakautia kite toto taugata.
Pa ana te wae o te Pakeha ki nga oaeone o Niu Tireni, timata tonu ake te niarama ; a, heahakoa, i tuku pu te raugii etaki wa, whiti rere ana ano te ra, tauawhi ana mai nga hihi M nga ngakau, i ngaua noatia ra e te mamae. Kahore atu pea, he- urea r hira ake i roto i nga poutokomanawa o nga wa, i te tikanga a Ta Hori Kerei, Kawana, i whakahaerea nei mo te kawanatanga o te iwi Maori. He nui ano nga tunituhi e maharatia ana e te ngakau, mo nga painga e aim mai ana i taua. tikanga, mo te ata tau hoki, ki nga mea i uaratia i te roki o te tan,, e nga tangata Maori. Otira, ehara i te mea, e whakamatau-tau-a-tangata ana tenei, ki aua tikanga o te Kawana, i horahia nuitia ki nga iwi, engari he titiro atu i runga i te whakaahuarekatanga nui, ki aua tikanga, kua tino wTiakapumautia. Ko te take tenei i kore ai e puta rukaruka a matou kupu, e wliai ana hoki te whakaaro, ma te tangata ano
e matakitaki, kia ata kitea ai te pito. Iri ana te bouoretanga o te llunangaTakiwa Tuatalii, ki runga ki a Ngapuhi; a, tika rawa atu te whakakoakoanga a o ratou hoa, mo te otinga paitanga o te ruahi Runanga. i\o runga i te ahuareka, ka whakatakotoria e rnatou, kite aroaro o nga kai korero, nga tataku katoa o taua Runanga, i tukua mai e te Tu-muaki-whakahaere o ia Takiwa, e Te Karaka, kauraatua; a, mahara ai te ngakau ki nga whai-korero manamana o te Runanga Maori, i karangatia hei Tuatahi, tera e tirokia e te Pakeha, rao ko te Maori, i runga i te mate nui.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18620523.2.2
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 10, 23 May 1862, Page 1
Word count
Tapeke kupu
441Untitled Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 10, 23 May 1862, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.