MATENGA O TE PIRINIHA ARAPETA.
Ko nga wa e rere haere ana, mete awa hohonu, whanui, e motuhia ana nga here e ahuareka ai te tini o te kainga, a ko nga morehu e mahue ana, ahakoa ka tauaraia i nga hihi whakapakapaka o te ra, a, ka whakarurungia i nga pulanga pokaka o te awba o te Hotoke, meake ano, ka rukuhia e raiou te ngaru e pupuke ake ana, a ka buihui ano te noboanga ki nga boa kua riro, ki teiabi atu wahl o te ao tu roa. He mea ano ka tika, i roto i nga takiwa o te ao, kia tahuri etahi o nga iwi manomano kite whakaaro marie—kite wbakapuaki nai i nga niamae laimaha rukiruki o roto o te ngakan, a kite noa i te urunga roai o nga iwi wbenua ke, iwi reoke kio talon tangibanga, aekore e pataia te take i tangi tahi ai, na te mea, ko nga tangata katoa o te ao, e tino manaaki ana kite nunui kaa bemo, mete kai bapai ite tika. Ko te matenga wbakarere o Piriniha Arapeta, ka puta nga mibi whakaaroha o nga rangatiratanga o Oropi, a i tenei kokoru maraao o te rangatiratanga o logarangi, kabore i pepebia nga tibanga aroha, mo lenei tupapaku mana nui; a, i roto ! te poarorotanga, puta ana nga kupu mihi o nga tangata katoa; j a ratou, " ekore nei e bohoro te oho ki nga ha nga pen ei." Ko nga Minita o nga Hahi " i wbakahaere i o ratou kauwbau ki taua aitua, a puta nui ana nga inoinga kia wbakakahangia ts Kuini, kia arabina tikatia i roto i te niamae i te pouriuri o tona pouarutanga." I puta taua nga nupepa o Niu Tireni, i whakaalu i roto i te kupu wbakahdnore, te mate nui o teiwi; a puta ana nga korero konobi aroha, nga.kupu tangi i runga i te pouri kerekere o te iwi, i te panga mai o |lenei wbiu nui.
Kua oto'le wfctriwhiriemalouetalii oaua korero, a tera e korerolia e nga hapu d Ni'u Tireni i roto ite konohi aroba:— • "He ra taua i nanabimo le mateote Piriniha Tabu o te Kuini i arohalia nuitia e te manp. Rite tonu le pango ote kakahu, ako terngakau i pebia e; te pouri. Ko le whakakiteriga o te maienuiianga o te mano tenei, holiunu ana, wbanui ana te aroba konohi, kiliai ra i kitea be tangibanga penei e lenej whukapaparanga e ora nei. Ki tonu nga wbare karakia, kiki apa. nga nohoanga o elabi wuare karakia, a, ko te aitua i whakaraaraaclia jiei te Ktiinl mete iwi katoa, i pa nuitia e nga Minna i runga i te whakaarobatanga. Ko nga tangaia, i whiu ke i o raiou tikanga Dgangare, i roto i le karakia, i roto i uga niabi Maori, kia uru katoa ai raiou kite tangi roimata ki runga kite uru o tetahi tangaia pai, tangata wbakaaro nui." — Te Karen o Karako. " Taupoki wbakarere ana te aitua ki nga tangata : o Ingarangi. Ko te Piriniha raana nui, te Tabu o to tatou Kcini aroba, te. tumuaki ole whanau e manaakilia nei ele mano i runga i te wbakaaro pumau, kua •male. Pula whakarere tenei patu, oho rere te mauri, te ata tatu i r»to i.tenei mate. I uaia lata nei, i baerere ia i roto i a lalou, i ruuga ite kaba o tona tangaiatanga. E bia rauei nga baora, katabi ka rangona te mate me tona taimaba; a, i tenei wa, mutu pu te ia o te manawa. Ko tona tiuana : marutuna, kua takoto; -ko te ora kua rere, atu i te linana. ttangai kau nga mea e tangi ana, te wbaea i palua e aitua, nga tauiariki kua pania. 1 te aroaro o enei, tu noa te iwi, tu konohi noa, litiro kau atu kite wbaea. me nga lamariki, e uhunga nui ana, [teputa be kupu i te kaba uke o learoka. Otiia, ekore laea te wliakakore he kupu i runga ile tangibanga mo le lupapaku. Erua tekau ma tahi o nga taut nobo ai ia i roto i a tatou, i roto i o tatou lariglbanga, i tangi ia, i roto i o lalou haringu, i hari ia, i wbakaurubia ona wbakaaro ki o talou vvbakapurerolanga, a i mabi ia i roto i a tatou mabi pai katoa. 1 roto i nga wbare katoa o Ingarangi, i nga wabi e paingia nga mabi ata Uka ole nohoanga kite Kuini, e malenuitia nei e te mano, ka waiho hei tauira nga mabi o tenei Karaiiiana, i. mahi marie i mabi piiku i nga mea tika o , tona rangatfratanga tiketike, te boa marena A ole Kumt, le kai wbakaatu likanga ki a.ia, le maiua pai o to tatou Kingi a muriakenei, e niaharatia nuiila i roto i nga tau e takoip ake nei, jthm i le kononobi'taflga ekore „
" Kibai i taka mai le Kirihimete ki a taton i naianei i rnnga ile ngaban. £ takolo ana te kononobi i roto i te ngakau. He aitna nui kua pa mai kite iwi, ako nga owba o te lau e kiia ana i runga i te reo iii, reo |oiniaba. Katabi te aroba Ipa ki nga iangata katoa, kaiabi le aroba i ngoto pu kite manawa. A i roto i nga buihulnga o n'tfa iib| wbanauki te mini Ida ratou ano, kite wbS kaaro i nga boa e ngaro ana, teia e abu nil kupu aroba ki ala kua pouaratia."— No %. Tim,
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18620415.2.5
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 8, 15 April 1862, Page 2
Word count
Tapeke kupu
908MATENGA O TE PIRINIHA ARAPETA. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 8, 15 April 1862, Page 2
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.