HE KUPU MINITA MO TANA KAI TUPEKA.
Kua mahue i au te kai paipa. E taea e ahau te whakaatu atu ki a koe etahi mea i roto i taku mahi kai paipa hei whakapouri pea i te hinengaro o nga Minita kai paipa. I tino kai au i te tupeka, a lino matau noa au ki tona be—he pebi i nga tikanga rangatira, be whakalupu i le male, he wbakapororaru i te whakaaro, he whakapttbuki i nga wbai mahara. I hiahia 3U kite kauwbau ite aroba, e rongoa nei i nga mea ririki mo le rongo pai; otira, whele tonu mai ki aku mala te pukapuka utu mo aku ka. Te ai be pononga o taku kauwbau, i te aranga mai o tera ki aku kanohi. Ka puia te korero mo te waipiro. Mea ai au me kauwbau ki taua be. Te kiu-a kauiia he take e puta ai te kupu pebi nm tera. No te mabaraianga ki taku kai tupeka, ka ngaro te rangimarie o taku Karaitianaianga. I minamina au kia kilckile i aku Olira i abua ke aku kobeka i le tupeka, i haunga boki le ha o taku mangai. Mabara ai au, tera e mobioiia taku kai paipa e ratou, a, tera pea e kino. Kaii } me noho au ki ie kainga. a I malau au ka lika kia whakamahia luku linana; otira, i noho au ki le puhipuhi ile muiunga o tenei o lenei kai maori. Te whakamahia taku linana i le kore wabi, olira i lino tupu taku mangeretanga. Ekore au e mohio ki nga wbakaaro o elahi alu tangaia i tenei ra i lenei ra, i roto i n{?a* mea kua korerolia nei; ko au ia, taimaha rukiruki au, te taea le kaupebi aku wbakaaro matapouri; ko tenei, kua mulu taku puhipuhi paipa.—Kai Titiro.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18620313.2.20
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 7, 13 March 1862, Page 30
Word count
Tapeke kupu
301HE KUPU MINITA MO TANA KAI TUPEKA. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 7, 13 March 1862, Page 30
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.