Kite Kai-tuhituhi ote Karere Maori. Ngaruawahia, Oketopa 2, 1861. Kite kai tuku korero kite niupepa. E koro, he utu atu tenei i nga korero o te niupepa o te mamma o Akubata 15,1861. I inea nei "No temabipokanoa anga tangaia
N?bi'u -kail I tfgaruattabia i te A o'Huiae, ki rota ki- nga laiepa o Te Herepi, katara ai tehei panuitanga kia rbngo katoa-ai te iwii-' He korero teka noa tenei korero a teoa Pakeha i rtvaumau wtiakaKmo'kTm ai ia i te ingoa o tetatoi taogarta ki to niupepa -matr ai. I bohoro ai to whakaaro ki le panui kau i riga korero a iena Pakeha, pai ranei, kino ranei, te mabara koe ka patai mai e to reta, kua'todhidtfa naku libki e kbe,' ntf Ngd? hafra; hia te "wliiukau. 'Wb&ktfrbngo rnai.Ko a'u ten'6i "kb'i6 tangata i Svhiu' a til i'nga .kdu i Ngaruawahianei; tofto'Smatciu, o4rtga kjiu, e's boibo. Ka iae ifialdu kite b:Herepi;' ko raua ko: (eta'iii Pakeha 'lie lliio >eb Maori. Ka meia aui au'ki te a hialou kau.'Ka mea ma? ia, Homai le utu.Ka rtfea alu au, E\Vhii uru? Ka mea mai ia,Hikipjerie mote kaukotahi. ft a mea atuau, Ekore koe e pai e7> pene nib te kau kotalii? Kb tfiea Mfri ia,Kal)ore.'Kainea atu au,E hob,liepokoltflii; mb .te aha ie liik/pene? Ka'iiiea tiiaiia,' H'6oi anb,haere ouk'au.Haere rtonu alb rn<fipu'« ka pdta ki' watio o te keli, ebara i te Kaialii ka karanga mai, Ki whea koutpu moe aiTKa mea dtii le iiiifa. ka me&niai iai Me arahi lonu a .Irouipu kau. Ekore nga kau eTae. ki .reira.i le po, la tq niea kb te pea tenei iiiii \Vaiho noa iho a hiatou \ktoi isihb; p*.bj#i taiepa haere ai. Ka. mea mai ia, J Kawbikakiiio akouToukau e tekaupuihi. K£i fatea atiiau,Hekaumarie katoaartKUdukau.Ka mea mai ia,'Ka lioki hga tataraoioao raku laiepa. Ka mea alii Sii, Katalu .te;tarigata ; klrioko koe,je; bdi'dtdoibT 1 to jpaahiu, lie korahd tenei kbu; Ick' lae ki Te lababtedfta.ka jjiife koraha koiitou tyga t*akeba nga'ke tie paatuu a;^a':^^W.^ : iVi'al tae lioaki te awa, ; "kdPJ'c' kjiulie'paaaiu, lib't&iqpa/ be l r&ra'rftib'kiiu le whenual l Nb te ; aia'ka whiua a maj-Qu kau, ko tetahi laiepa etupurelie'fiba'ilioVfii'a" T te' folia o- te aWa. Ka ma tPiattipitbfftn o laua laiepa te whitinga o nga kau. H&borite-kikataua taiepa le 40 nei putu te pa, i kija ai he paamu. £ koro, mg h&penaf kaiafti 1 te tikanga kohuru. Ko wriiaibiPFkile ai i te lakiwa ki-ibs tae nositiie imx kT to kaiiiga omira flikeha,:kaop» ka* lie unepsr;iiroaiho ai» matovii kbu> U taua caki< Tvamoho E lara4natbtt> i te Uanga tahao, .eiqlini ai teiwabbppkttnoa s i nga liiiepa.; »wle tangata c haere mabara kore ana i.u-oto't enci nga rangi kite Ture? Koto tangaia la-
hae anake, nana nga whakaaro. kite hama mea mana. E kord, e te kai tnku korero, tuku aiu ra eaei korerokia taia ki le Karere. Na Honana.
Xi te Kai luhiluly o te Karere Maori. Akarana, Okelopa 29,4861. E Hoa,— He taku ki a koe mo tetahi mabi kino a le tangata Maori, i kite nei ahau. Ka utliiuihiaaiu u,nei ki a koe, kia ata rangona e le tangata, a kia whakarerea •ho. Ko tebe ano tenei, ko te pakeke o nea Maori ki nga Pakeha haereere. Te taeriga aiu a te Pakeha ki letabi awa, ka kite pea i te Maori i runga ano i loua waka, a kalono aiu kia whakawhilia ia ki lawabi. He mabi ili te mabi nei, me lona utu ano, kia kotabi pea le hikipene. Oliia, ka hamama noa te waha o te Maori, ka karanga ake, Kia kotabi pauna. Ka mea aiu rahei te Pakeha.baere ki tetabi boibo, ki tetahi tangata ranei, hei kawe i a ia, hei aralaki, na ka niii noa aiu le uiu e lonoa ana, a pakeke noa. No reira re kupu a te Pakeha, e ki ana, he langata apoapo te Maori. Olira, kei he te tangata Maori ki ta te Pakeha e mea ai. Ekore e kiia f kia mahi kau te tangata, kia haere uiu kpne ia; kabore ra, engari, kia utua ia ki le afja tika. He mea herawa boki tena kia wbakanuia kauiia le uiu i runga i te maienga a te lan'gaia. Ebara tenei ila te Karajpiiure: kabore boki be puianga aroba i roto i le.niabi penei. Eraiigi he pouri, he mauahara, he taulohe, he riri, te tukunga ibo o tenei tikanga pakeke. Koia au ka mea atu nei ki nga tangaia Maori, kia ata hanga le tono uiu mo nga mabi ririki, me' le wbakakino i te ntu tika. Tera pea, kei te ritenga Pakeha, te tikanga pai ma koutou. Ma te boa aroba, Na Pabaonb.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18620225.2.11
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 6, 25 February 1862, Page 8
Word count
Tapeke kupu
772Untitled Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 6, 25 February 1862, Page 8
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.