NGA KORERO O NAMATA.
Upoke 4. KO TE HANGANgA O PAPERA. Rokohanga iho e noho huihui ana nga uri o Noa ite taha kite rawhiti; kotahi ano hoki o ratou reo: a ka neke ake, ka tokornaha, na ka baere kite rapu kainga mo ratou. Ate tuponotanga ki tetahi wahi pai, ka mea kia banga tetahi wbare tiketike rawa hei huibuinga mai rao ratou, kei pakaru baere ratou; hei ingoa nui ano hoki mo ratou a mua. Otiia kibai te Atua i pai. Ki tana me tohatoha noa atu, kia hohoro ai te whenua te kapi ite tangata. Ki le noho huihui ano hoki, ka hohoro te tupu o te kino. Na, wbakaputaina ketia ake eia o ratou reo, te tnohio ralou ki nga korero a leiahi a tetahi. 1 Katahi ka wahia nga iwi ole ao. I noho ; a ISimeraia, he mokopuna na Hama, ki ! Papurono, ki tetahi pa nui kite taha ki 'rawhiii. No Ahura lera wiienua i mua; a ka peia nei e JXimerata, ka beke kite taha
kite nota, ki tclahi awa e rere mai ana ki Uparati, a hanga ana e ia a Ninewe ki reira. Na Mitiraima, na tetahi o nga tama a Hama, a Ihipa i noho. Ko te whenua tera i hohoro te wareware kite Aiua, te taburi kite whakapakoko. Abakoa i nui to raton mohio ki nga mea maori, ma kona ka aba ai, kite kahore e noboia te ngakau ete Atua? Heoi, ka heke haere te tupu o te tangata: a, " wbakaputaia ketia ake te kororia o te Atua ora kia rite kite tangata kite mea pi rati noa, ki nga manu, ki nga kararehe wae vvha, ki nga mea ngokingoki." Ko etahi boki o nga uri o Hema i anga ki tetahi aiu karakia poauau. Hua noa ratou he aiua te ra, te marama, nga whetu, a karakiaiia ana aua mea, mete ahi, e ratou. Nawai i marama, i marama te ao, na, kua pouri noa ibo.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18611115.2.9
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume I, Issue 16, 15 November 1861, Page 12
Word count
Tapeke kupu
328NGA KORERO O NAMATA. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume I, Issue 16, 15 November 1861, Page 12
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.