IHIPA.
I te whakamararatanga o nga tangata i Papera, i kawea ta ratou i matau ai kite Atua, ki nga whenua i noho ai ratou. Ki ta etahi tangata whakaaro i tae atu a Noa ki Haina; i haere atu a Hania ki Awherika ; ko Tapeta ratou ko ana tamariki i ahu atu ki Oropi; ko Ilenia ia ratou ko toua ur; noho tonu ki Ahia, ara kite whenua tupu o te tangaia. Ahakoa kua riro mai i te tangaia le matauranga ki la Alua pono, i liinala wawe ratou le karakia ki nga Alua ke. Ko ta ratou i karakia ai, ko le ra, ko le maraina, mengawhelu ote rangi. No le haere tonu o enei mea i whakaaro nga tangaia, he mea ora ratou. He ingoa no in rale ingoa i hoalu e nga langaia o Ihipa ki o ratou kingi, ara ko leuei ingoa ko Parao. Ka male nga kingi o tana whenua, ka karakiaiia ratou hei atua mo te iwi. lletiui nga kuri ine uga rakau i whaio ai e nga langatao Ihipa hei ama mk> ralou. Ki a ratou, he atu te kau> he atua hoki tc aniana. Ahakoa i peaei le kuware o tenei iwi ki le alua, he uui ta ratou kalia me to matauranga kite hanga pa mo ralou, kite Eianga ion;epc:ra uui hei nohuauga mo o ralou alua, ki le hanga urupa hoki ino <» | raioii k'liigi. E iiiiiKH'u ai:a nga langaia
waianei i a ralou e tiliro ano ki aua hanga. E kore pea koutou e whakapono ki laku knpu me ka tub! luhi e au le nuinga o letahi o aua urupa. Otira e lika ana te kupu. E tu tonu ana lioai laua urupu. He lini nga pakeha kua lae atu ki le maiakiiaki ki laua mea whakamiharo. Ko le roa o taua whare tupapapaku 765 nga pntu; ko lona vhanui e rile ana kite roa ;ka lona teitei 480 nga puiu. He mea hanga aua urupa ki nga kowhatu rahi, ki nga kowhalu kua oli le larai. Te roa o letahi o nga kowhalu 50 nga putu. He piramira le ingoa o aua urupa kingi. Te likangaolenei ingoa, "he ahua no le mura ahi." Kei raro e nui ana, a, e iti haere ana le whanui lae noa ki runga ole piramira. Ki ta nga tangala whakaaro i hanga aua piramira i mua o nga ra o Rawiri ma ; a kei Ihipa tonu ralou e lu ana i enei ra o lalou nei. Ko te whakaaro lenei o nga tangala o Ihipa nana nga piramira i hanga. I penei ano la ratou whakaaro. Ka mate le langaia haere tonu ana lona wairua ki roto ki leiahi kuri ranei, manu ranei, ika ranei. I te matenga o laua kuri, aha ranei i tomokia ai e taua wairua, i haere laua wairua ki rolo ki letahi alu kuri, aha ranei; a, i penei tonu ia taea noatia le whakaaranga o lona langaia. Ko le lake tenei i ala liakina ai o ralou tupapaku c nga Ihipiana. Kahore ano i a ralou nga Karaipiiure, hei whakaalu ki a ratou i le peheaianga o te wairua ole tangala ina mate ia. Kihai hoki te Alua i korero reo tangala mai ki nga langau o Ihipa. Kua wareware ralou ki nga kupu i honiai ki nga tupuna. Nokonei, ahakoa i tupu lonu ta ratou moijiolanga ki nga mea e ora ai te tinana, ki nga mea e whai ingoa ai le langaia i runga i le whenua, kua ng;iro haere la ratou maharatanga ki nga mea e ora ai le wairua; a kua kuware rawa ratou ki nga riienga ole Atua ote rangi. Kua rite ia ralou le kupu a Paora e mea nei, "A ko le kororia ole Atua ekore nei e mate, kua whakahuatia kelia e ralou kite ritenga ote whakapakoko ole langaia e mate nei, o nga manu, o nga mea waewae wha, o nga ngarara."
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18610815.2.9
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume I, Issue 11, 15 August 1861, Page 25
Word count
Tapeke kupu
656IHIPA. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume I, Issue 11, 15 August 1861, Page 25
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.