NGA KORERO O NAMATA.
Upoko 11. KO TE WAIPUKE. Ka he nei te tangata, kahore ote Atua manakohanga mai kite ao. Na ka mea ia kia hutia atu nga taru kino, kia whakatokia houlia etahi laru hou, ara, kia wliakatupuria houlia le tangata. Otiia he Alua manawanui to talou Atua; koia i kiia ai, E puhoi ana, (e kore e hohoro) ki le riri. Na, ka talari ia, a kolabi rau e rua tekau nga lau. Ka meinga ano hoki e ia kia kauwhau a Noa ki lera whakalupuranga. Heoi, kahorenoa iho ralou i aro ki ana korero; he kai kau ta raiou i pai ai, he iinu, he marena, he hokohuko. he whakato, he hanga whare, aha, aha. I mea pea ratou, no namala iho te ao, a ka niau tonu ano, a ake, ake. Oliia kei te hanga ano lera a Noa i tana kaipuke, i te aka i korerotia mai ete Alua ki a ia. Ka oti, na ka mea le Atua kia kawea e ia etahi 0 nga kararehe ki roio hei whakalupu uri ki le ao. Na, ko te pakaruianga mai o nga wai o runga o te rangi, o raro hoki i te whenua, a ngaro noa iho nga maunga tiketike. E niau nei ano inaianei i nga wahi kaloa ole ao nga tohu o tena waipuke. E maharaiia ana hoki e nga iwi kaloa. Aliakoa wareware noa ki etahi mea ake, ki etahi mea ake, e mahara ana ano ralou i puta ake to talou whenua i roio ile wai. A i mahara ano nga tupuna o te tangata Maori; no reira ia ralou nei korero, " Na Maui potiki 1 huti te whenua."—Ko Nca hoki tera. — t No te Wltaliapapa.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18610815.2.11
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume I, Issue 11, 15 August 1861, Page 27
Word count
Tapeke kupu
287NGA KORERO O NAMATA. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume I, Issue 11, 15 August 1861, Page 27
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.