Te Reta Maori.
Mahurangi, Oketopa 31,1861. Ki a te Kawana, — Tenei ano te kupu ki a koe. Kua tuhituhia e ahau toku runanga e noho ana ki Mahurangi, Poto katoa le iwi kite korero,
kite whakarongo hoki ite tikanga o lenei korero. Heoi. Ko nga langata'i matau ai ahau i roto i lenci huihui, tokoiwa nga tangata maiau i kite aiobau. He tangata tika enei, he langam matau kite whakaaro, kite mahi hoki i nga tikanga o ratou i le iwi e noho ana ki Mahurangi. Nan hoki i moa i roto i lau pukapuka kia whiriwhiria etahi langata matau i roto i te iwi, a kite kitea, ka 110 atu e ahau ki a koe. Koia lenei, ko aku i matau ai ahau i roto i toku iwi: maku e ho am ki a koe, a mau e whakatu, ka lahi ka tu. Naku i titipo, na te iwi kaioa hoki i titiro te tika o enei tangata :ko tenei, man te tikanga. Kite pai koe tuhia niai tou pukapuka kite runanga nei, a ki au hoki kia matau ai ahau mete i\vi kaloa hoki i le tika ite he. Heoi ano. Tenei nga ingoa o nga tangata ka tuhia atu e ahau. Ko Mokoare Te Pu, Nga kauri Male, Te Reinga, Te Katene Ha wen, Te Maiiihera Katikaii> ITopouni, Tiwhao, Tuna, Mita Tame, Turiwhati. lie tangata hou tenei: tekau tenei o tangata. ° (Na Te Hemara, pea.)
Mahuratigi, Okeiopa 31, 1860. Kl A TE K.AWANA,— E hoa e te Kawana, tenei ano la maiou kupu ki a koe. Kua wliiriwliiri matou me le iwi ki enei langala, no te mea kua lae mai tau kupu ki a maiou. Koia lena, la maiou i wliiriwhiri ai; tokorua a maiou i kite ai kua whakaae maiou kaioa. Ko Wirerau Pomare leiahi: ko Hanii Maunga telalii. Koia maiou ka tuhiluhi atu ai ki a koe, kia rongo koe ki la maiou i mohio ai mo-ia-ua lokorua hei lioa mo le kai whakawa. Heoi ano. Na maiou tena pukapuka, Na Makoare Te Pu, Ngakauri Male, Te Reinga, Te Kalene Hawea, Manihera Kaiikaii, Hopoumai, Tiwbao, Tuna, Alita Tame, Turiwhaii.
Niu Paremata, Taranaki, Hune 15, 1861. E lIOA E TE KAWANA, — Ten a koe. Ivia rongo mai koe ki laku whakaaro. Ite timatanga o tenei whawhai j ki Waitara, kahore au i pai mo lera mahi tutu: kotahi ano taku i pai ai, ko te atawhai I Pakeha, ko te mana o te Kuini, o te Kawana. Ekore e mutu taku whakaaro kite Pakeha, hei matua moku : ko te Atua telahi, hei matua mo le tangata katoa. Ko taku whakaaro tonu lena. Ka haere mai ko Taranaki raua ko Ngatiruanui ki Omata, ka mate, ko te Poari, i kohurulia i taua takiwa ano : ka mate ko Te Hanatana raua ko Paora Kukutai, ko Paratene Te Ivopara, no nga iwi erua ena rangaiira. Ka noho nialou ko oku hoa noho talii i to matou nei Pa, i Puketotara: ka haere mai a Waikato ratou ko Puketapu kilo matou pa, kite tango kia haere kite Kingi. Ka haere atu a Te Waka ma : ka mate tu~ roro etalii kite koraha. Ko ahau, me laku hoa, me aku lamariki tokorua (ko le Watene, ko Karoraisa le kotiro), kahore au i pai ki te haere tahi i a ratou. Ka whakaaro au kia haere matou ki Te Hua, ki a Haniera rawa ko Hone Weiere; matou i noho, ko Te Tahana, ko Karira, ko matou kotahi tekau no roto i to matou nei whakaaro pai ki le Pakeha. Ka noho matou, taea noatia te runanga rongo. Heoi ona ena korero. Na Paratene Taiepa.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18610801.2.13
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume I, Issue 10, 1 August 1861, Page 14
Word count
Tapeke kupu
604Te Reta Maori. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume I, Issue 10, 1 August 1861, Page 14
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.